Javni bilježnici u svijetu besplatni dok u Hrvatskoj poskupljuju 2.400 posto

Promjenom Ovršnog zakona od 1.siječnja u džepove Javnih bilježnika sljevati će se još više novca nego do sada. Primjerice klijenti koji su dosad ovjeru zadužnica i isprava o zapljeni plaćali po 46 kuna, sada će javnim bilježnicima ostavljati 2400 posto više - 1100 kuna po dokumentu, kad je primjerice posrijedi stambeni kredit iznad milijun kuna. Za niže iznose kredita i tarife su nešto manje, no iznad 500 tisuća kuna kredita veće su od 900 kuna.

Građani su zbog toga sve gnjevniji na instituciju koja, smatraju, nema nikakve odgovornosti a svoje 'birokratske' usluge masno naplaćuje.

Unosan posao za više generacija

Da se radi o itekako isplativom poslu kojim se ne može baviti 'bilo tko' slikovito govori podatak da se novi javni bilježnici pojavljuju tek kad premine netko od njihovih starijih kolega. U takvim slučajevima roditelje večinom zamjenjuju djeca.

Zahtjev za koncesijom Javnobilježnička komora šalje Ministru pravosuđa koji donosi konačnu odluku.

Banke 'hrane javne bilježnike

Javni bilježnici najviše zarađuju zahvaljujući bankama, koje umjesto ovjere potpisa radi lakše ovrhe traže skupu solemnizaciju ugovora. Novim su Ovršnim zakonom primjerice za stambene kredite predviđene čak tri solemizacije umjesto dosadašnje jedne. Kako se i dalje solemnizira ugovor o kreditu, ukupni troškovi su za klijenta 'teški' i nekoliko tisuća kuna.

Kakva se 'borba' vodi za svako javnobilježničko mjesto pokazuje slučaj 'pobune' dvadesetak zagrebačkih kandidata kojima je bivša ministrica Ana Lovrin odbila zahtjev za otvaranje javnobilježničkog ureda. Ne želeći odustati od 'posla iz snova' nezadovoljnici su podigli tužbu pred Ustavnim sudom tražeći da se poništi natječaj.

Njihovo ponašanje ne čudi ako se uzmu u obzir špekulacije da pojednini, jači javni bilježnici mjesečno zarade i do 300 tisuća kuna neto.

Nevjerojatno je da uz tako visoke prihode nemaju nikakve odgovornosti za posao koji obavljaju.

Rad bez ikakve odgovornosti

Nedavno je u Zagrebu prodana vrlo vrijedna vila na temelju krivotvorene punomoći uredno ovjerenom kod javnog bilježnika. Prevara se otkrila tek u kad je banka koja je dala kredit već upisala hipoteku i isplatila novac ‘prodavatelju’ a kupac se uredno uknjižio kao vlasnik vile. Javni bilježnik za to nije odgovarao, jer navodno nije imao pristup MUP-ovoj bazi podataka pa nije mogao provjeriti ispravnost osobne iskaznice.

- Bilježnici u pravilu prihvaćaju ovjere potpisa i plavušama koje su na osobnoj iskaznici crnke ili bradonjama koji na osobnoj iskaznici nemaju bradu.Za nezakonit rad suda može se tražiti i dobiti naknada od države, dok za štetu nastalu radom bilježnika odgovara svojom imovinom samo bilježnik- ističe profesor Hrvoje Kačer sa splitskog Pravnog fakulteta.

Zanimljivo je da su u angloamerickom sistemu usluge javnih biljeznika besplatne. Klijent dolazi javnom bilježniku u kucu ili ured na njihovom redovnom radnom mjestu koje mu plača država. Radi se o javnom servisu koji besplatno služi građanima. U Hrvatskoj pak javnobilježničke tarife određuje Javnobilježnička komora.

U obranu struke staje njen predsjednik Ivan Maleković.

Dug put do javnobilježničke koncesije

- U javnosti postoji slika da je lako biti Javni bilježnik. Treba prvo završiti Pravni fakultet. Zatim određeno vrijeme biti odvjetnički ili sudački vježbenik, često i na volonterskoj bazi. Potom položiti pravosudni ispit te dobiti posao u struci i raditi najmanje dvije godine. Nakon toga treba otvoriti privatnu praksu kao odvjetnik, raditi minimalno 5 godina te položiti javnobilježnički ispit. Zatim se mora zaposliti kod javnog bilježnika nekoliko godina i čekati natječaj za javnobilježničku koncesiju- kaže Maleković.