Iz krize ne izlazimo nego joj se samo prilagođavamo
LICE I NALIČJE »NAPRETKA« ŠTO ZAISTA STOJI IZA NEŠTO BOLJIH GOSPODARSKIH POKAZATELJA
Podaci o rastu izvoza, turizma, smanjivanju nezaposlenosti i manjaka su varljivi. U stvari, većina ima sve praznije džepove. U Hrvatskoj se svi nastoje stisnuti i sklupčati pod pokrivačem koji im je sve kraći
Branko PODGORNIK
(NOVI LIST) ZAGREB » Hrvatska je na kraju prošle i u prvoj polovini ove godine zabilježila niz pozitivnih gospodarskih i financijskih pokazatelja koji nekima bude optimizam. Međutim, svi ti pokazatelji imaju i svoje naličje, koje ne ukazuje na gospodarski oporavak, već upućuje na zaključak da je Hrvatska zapela u krizi.
Primjerice, broj nezaposlenih od veljače do danas osjetno se smanjio, sa 385 na 301 tisuću. Ali većina osoba, koje su otišle s burze rada, dobile su samo privremene, sezonske poslove u turizmu i trgovini, a gotovo svaka četvrta je jednostavno izbrisana s popisa nezaposlenih. Pravi je problem to što Hrvatska gubi radna mjesta. U travnju je izgubila 30 tisuća zaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine. Danas ima 1,33 milijuna zaposlenih, što je 200 tisuća manje nego 2008. godine, kad je izbila kriza, prema podacima iz svibanjskih »Gospodarskih kretanja« Hrvatske gospodarske komore.
Nerealni optimizam
Dužnosnici u turizmu svake se godine hvale da se u Hrvatskoj povećava broj gostiju i njihovih noćenja. Međutim, zarada u turizmu lani je bila četiri posto manja nego prije krize, prema HKG-u. Gosti ostaju kod nas sve kraće i štede, a hotelijeri često spuštaju cijene noćenja. Kad se u priču ubroje i naši turisti koji odlaze u inozemstvo, Hrvatska je 2008. od turizma imala neto prihod od 10,2 milijarde dolara, a na kraju prošle godine 8,6 milijarda, ili 15 posto manje.
Vlada je optimistična jer je hrvatski izvoz u prva četiri mjeseca ove godine počeo rasti dvostruko brže (15 posto) od uvoza (8 posto), prema Državnom zavodu za statistiku. Ti podaci čine se boljima jer je lani u isto vrijeme izvoz podbacio. Još nije dosegnuo ni prijekriznu razinu.
Prema HGK-u, izvoz je 2013. bio šest posto niži, uvoz 24 posto, a ukupna robna razmjena 18 posto niža nego 2008. godine. Hrvatska i dalje ima najmanju vrijednost izvoza po stanovniku među članicama EU. Industrijska proizvodnja je za petinu niža nego 2008., maloprodaja je pala 18 posto, a hrvatski BDP gotovo 13 posto.
Prazni džepovi
Tako dolazimo do još jednog »uspjeha«. Hrvatska je lani, prvi put nakon 14 godina, uspjela zabilježiti platni suficit s inozemstvom, i to od 564 milijuna eura. No, do tog obrata nije došlo zato što je zemlja odjednom počela više proizvoditi i prodavati po svijetu, već – prema procjeni HGK – zbog smanjenog odljeva novca iz zemlje. Izravni inozemni ulagači u Hrvatskoj, primjerice, lani su u prosjeku ostali bez zarade. Ukupne njihove rezultate najviše je pokvarila Ina sa suvlasnikom MOL-om, koja je lani prikazala gubitak od oko 1,6 milijarda kuna.
Drugim riječima, do tih pozitivnih pokazatelja nije došlo zbog ekonomskog zaokreta u Hrvatskoj, nego zato što se naša zemlja – građani, poduzeća i država – prilagođavaju krizi, prema procjeni HGK-a. Većina ima sve praznije džepove, država sve tanji proračun, poduzeća gube kupce i pokušavaju ih naći u inozemstvu. Svi se nastoje stisnuti i sklupčati pod pokrivačem koji im je sve kraći. Vrijeme će pokazati može li se tako izaći iz krize.
Zarada »porasla«, ali se gospodarstvo nije pokrenulo