Istraga o spornom poslu između HEP-a i HAC-a vrijednom milijardu kuna bez epiloga
(Slobodna Dalmacija)
MISTERIOZNA PRIPOMOĆ
U jeku velikog antikorupcijskog pohoda policije i DORH-a tijekom 2009. i 2010. na odabrana javna poduzeća i ministarstva koja su ta poduzeća nadzirala i usmjeravala, istražiteljima je zapeo za oko i ugovor o kupnji trafostanica na autocestama od Zagreba prema Rijeci i Splitu, a koji su krajem 2006. sklopili Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske autoceste. Na taj ugovor upozorio je prošlog tjedna i predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, kojemu je, kao i istražiteljima, sumnjiva pozadina sklapanja takvog ugovora, kao i njegova vrijednost od 300 milijuna kuna.
U ime HEP-a ugovor je odobrila i potpisala tadašnja Uprava predvođena Ivanom Mravkom, kojem se sada sudi za pogodovanje pri prodaji struje šibenskom TLM-u te fiktivno zapošljavanje Rade Buljubašića u HEP-u. Kad je Mravak pritvoren u listopadu 2010., pročulo se da ga USKOK ispituje i za spomenuti ugovor s HAC-om.
Da su kupnju trafostanica obrađivala i istražna tijela, potvrđeno nam je i u Sektoru marketinga korporativnih komunikacija HEP-a.
“Vezano uz objekte koji su izgrađeni u sklopu izgradnje autoceste, HEP je dostavio nadležnim tijelima svu traženu dokumentaciju i informacije”, stoji u obavijesti koju smo dobili od Lidije Džaje Moharić iz HEP-ova Sektora za korporativne komunikacije.
No, optužnica protiv Mravka, inače teško oboljelog nakon trogodišnje zatvorske kazne koju je odslužio po presudi u aferi Monting PiM, u slučaju kupnje trafostanica na autocesti nikada nije podignuta, što nam je potvrdio i Mravkov odvjetnik Branko Šerić. Posljednje, neslužbene informacije govore da se još uvijek vodi pripadajuća istraga.
– Moguće je da su policijski izvidi još u tijeku, to su vrlo opsežne istrage i spisi – kazao nam je Šerić.
Potrebno je, čini se, istražiti i posao koji je prethodio ugovoru HEP-a i HAC-a. Sporne trafostanice izgradila je tvrtka Dalekovod i za nepoznat ih iznos, a spominje se čak milijardu kuna, prodala HAC-u. Dokumentacija o tim trafostanicama jedna od najopsežnijih koja je ikada preuzeta u istražnim tijelima.
Prema dokumentima HEP-a iz tog razdoblja, razvidno je da se kupovanje trafostanica uz autoceste u poslovnim izvješćima vodilo kao nezavršen posao. Revizorskim kućama, koje je angažirala sama Uprava HEP-a, dana je informacija kako je krajem prosinca 2006. HAC-u isplaćeno 300 milijuna kuna predujma za preuzimanje elektroenergetskih objekata uz autocestu.
Neuknjiženo vlasništvo
Revizorima je Uprava HEP-a zatim tumačila da se trafostanice koriste, ali da nisu prenesene u vlasništvo HEP-a. Prijenos vlasništva, prema informacijama kojima raspolažemo, sigurno nije obavljen ni sedam godina nakon isplate predujma HAC-u. S druge strane, raširena je praksa HEP-a da svaku novu trafostanicu u mreži javno pušta u pogon i uz manju ili veću svečanost, ovisno o njezinoj jačini i važnosti. U slučaju čak 398 vodova i trafostanica uzduž autocesta ta praksa nije poštovana, nego se sve radilo iza kulisa. Štoviše, realizacija tako značajnog posla uopće nije spominjana u istupima članova Uprave tijekom 2007. i kasnije.
Kupnja trafostanica zacijelo se skrivala kako, prije svega, ne bi bilo pitanja o razlozima i uvjetima takve transakcije. HEP je, kažu naši neslužbeni izvori u toj tvrtki, ionako u obavezi održavati cjelokupnu mrežu za prijenos struje, pa tako i onu uz autoceste, stoga nije jasno zašto se pristupilo otkupu tih postrojenja i opreme.
Kako upozoravaju sindikalisti HAC-a, prema Zakonu o javnim cestama nije dopuštena prodaja objekata i opreme na autocestama. To bi mogao biti razlog zašto se HEP godinama nije uknjižio kao vlasnik trafostanica i opreme uzduž autocesta.
Prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, promjenama pripadajućih zakona i pravilnika tijekom prošle godine otvoren je put HEP-u da se konačno uknjiži kao vlasnik elektromreže uz autoceste. No, i taj detalj potvrđuje kako se biznis s trafostanicama iz 2006. dvaju javnih poduzeća odvijao mimo propisa i u velikoj žurbi da se 300 milijuna kuna prebaci iz jedne blagajne u drugu.
Zašto, s kojim motivima, možda otkrije istraga koja je još otvorena. (V.Marjanović)
“Vezano uz objekte koji su izgrađeni u sklopu izgradnje autoceste, HEP je dostavio nadležnim tijelima svu traženu dokumentaciju i informacije”, stoji u obavijesti koju smo dobili od Lidije Džaje Moharić iz HEP-ova Sektora za korporativne komunikacije.
No, optužnica protiv Mravka, inače teško oboljelog nakon trogodišnje zatvorske kazne koju je odslužio po presudi u aferi Monting PiM, u slučaju kupnje trafostanica na autocesti nikada nije podignuta, što nam je potvrdio i Mravkov odvjetnik Branko Šerić. Posljednje, neslužbene informacije govore da se još uvijek vodi pripadajuća istraga.
– Moguće je da su policijski izvidi još u tijeku, to su vrlo opsežne istrage i spisi – kazao nam je Šerić.
Potrebno je, čini se, istražiti i posao koji je prethodio ugovoru HEP-a i HAC-a. Sporne trafostanice izgradila je tvrtka Dalekovod i za nepoznat ih iznos, a spominje se čak milijardu kuna, prodala HAC-u. Dokumentacija o tim trafostanicama jedna od najopsežnijih koja je ikada preuzeta u istražnim tijelima.
Prema dokumentima HEP-a iz tog razdoblja, razvidno je da se kupovanje trafostanica uz autoceste u poslovnim izvješćima vodilo kao nezavršen posao. Revizorskim kućama, koje je angažirala sama Uprava HEP-a, dana je informacija kako je krajem prosinca 2006. HAC-u isplaćeno 300 milijuna kuna predujma za preuzimanje elektroenergetskih objekata uz autocestu.
Neuknjiženo vlasništvo
Revizorima je Uprava HEP-a zatim tumačila da se trafostanice koriste, ali da nisu prenesene u vlasništvo HEP-a. Prijenos vlasništva, prema informacijama kojima raspolažemo, sigurno nije obavljen ni sedam godina nakon isplate predujma HAC-u. S druge strane, raširena je praksa HEP-a da svaku novu trafostanicu u mreži javno pušta u pogon i uz manju ili veću svečanost, ovisno o njezinoj jačini i važnosti. U slučaju čak 398 vodova i trafostanica uzduž autocesta ta praksa nije poštovana, nego se sve radilo iza kulisa. Štoviše, realizacija tako značajnog posla uopće nije spominjana u istupima članova Uprave tijekom 2007. i kasnije.
Kupnja trafostanica zacijelo se skrivala kako, prije svega, ne bi bilo pitanja o razlozima i uvjetima takve transakcije. HEP je, kažu naši neslužbeni izvori u toj tvrtki, ionako u obavezi održavati cjelokupnu mrežu za prijenos struje, pa tako i onu uz autoceste, stoga nije jasno zašto se pristupilo otkupu tih postrojenja i opreme.
Kako upozoravaju sindikalisti HAC-a, prema Zakonu o javnim cestama nije dopuštena prodaja objekata i opreme na autocestama. To bi mogao biti razlog zašto se HEP godinama nije uknjižio kao vlasnik trafostanica i opreme uzduž autocesta.
Prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, promjenama pripadajućih zakona i pravilnika tijekom prošle godine otvoren je put HEP-u da se konačno uknjiži kao vlasnik elektromreže uz autoceste. No, i taj detalj potvrđuje kako se biznis s trafostanicama iz 2006. dvaju javnih poduzeća odvijao mimo propisa i u velikoj žurbi da se 300 milijuna kuna prebaci iz jedne blagajne u drugu.
Zašto, s kojim motivima, možda otkrije istraga koja je još otvorena. (V.Marjanović)
Naknada za priključenje
U informaciji koju smo dobili iz HEP-a, kao razlog otkupa trafostanica navode zakonsku obvezu tvrtke da u svoju nadležnost preuzme energetske objekte, ne navodeći o kojim je propisima riječ. Objašnjavajući isplaćeni predujam od 300 milijuna kuna, u HEP-u kažu da se taj iznos odnosi na objekte koji su u cijelosti i djelomično izgrađeni za potrebe HEP-a. Priznaju, dakle, da otkupljeni objekti nisu u cijelosti izgrađeni za potrebe HEP-a.
“Razlika do ukupne vrijednosti svih objekata odnosi se na objekte koji su izgrađeni isključivo ili djelomično za potrebe HAC-a, čija vrijednost odgovara naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu”, stoji u dopisu HEP-a.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Autor: VEDRAN MARJANOVIĆ
FOTO: CROPIX ARHIV
Objavljeno: 1. 12. 2014.