Kako nam potvrđuju u resornom ministarstvu rada, to je jedna od preporuka proizišlih iz analize sustava plaća u Hrvatskoj što su je za resorno minsitarstvo izradili stručnjaci s Instituta za javne financije, Ekonomskog insituta te Filozofskog fakulteta.

Nema mehanizma

Ta je analiza jedan od dokumenata koje je Hrvatska u sklopu europskog semestra i postupka korekcija makroekonomskih neravnoteža dostavila Europskoj komisiji. Ona se, pak, u zadnoj dubinskoj analizi makroekonomskih neravnoteža dijelom poziva i na taj dokument.

Tako se, među ostalim navodi kako su vlasti inicirale razgovore o mogućim budućim mjerama administrativne ili zakonodavne prirode kada je riječ o sustavu kolektivnog pregovaranja u javnom sektoru i poduzećima u vlasništvu države pa se provodi međuresorsko savjetovanje o uspostavi centralizirane koordinacije kolektivnog pregovaranja. Takva reforma može predstavljati izazov, kako navodi Komisija, posebno s obzirom na postojeći sustav kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj. No, opravdana je s obzirom na rezultate analize plaća, koja je pokazala nesrazmjere u primanjima radnika u javnom sektoru i javnim i državnim poduzećima u odnosu na privatni sektor.

Hoće li se Hrvatska odlučiti na centralizirano pregovaranje u javnom sektoru ili ne, ovisit će i o razgovorima sa socijalnim partnerima. No, u resornom ministarstvu naglašavaju kako se mehanizam praćenja kretanja plaća treba uspostaviti, jer to Hrvatska nema. Već se više od dvije godine govori i o novom zakonu kojim bi se regulirale plaće u javnom sektoru po sistemu »ista plaća za isti rad«. S tim se dokumentom nije daleko odmaklo, ali se sada razmišlja o »obuzdavanju« javnih i državnih poduzeća, opet s ciljem provođenja principa »ista plaća za isti rad«. Stručnjaci koji su radili analizu plaća ministarstvu su predložili da se osnuje središnje vladino tijelo koje će voditi pregovore u ime Vlade. Jedan od prijedloga je, kako navode u resornom ministarstvu, i formiranje Udruge poslodavaca javnih poduzeća s kojom bi onda sindikati pregovarari o jedinstvenim standardima koji bi se primjenjivali u svim javnim poduzećima.

Osnovna prava

Ako je suditi po prvim informacijama, za javna poduzeća, odnosno poduzeća u vlasništvu države ugovarao bi se pandan temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe kojim bi se regulirala osnovna prava. Pitanje je bi li i u kojoj mjeri radnici uspijevali ugovoriti nešto više kućnim kolektivnim ugovorima.

Prema analizi plaća u Hrvatskoj, rađenoj za resorno ministarstvo, prosječna neto plaća u javnom sektoru u 2012. godini bila je oko 25 posto viša nego u privatnom sektoru, dok je u poduzećima u državnom vlasništvu u odnosu na privatni sektor viša oko 18 posto. Tijekom godina taj jaz se smanjivao, naime 2004. godine javni sektor je privatni šišao za oko 30, a državna poduzeća oko 20 posto. No, analiza je pokazala i da javni sektor, u usporedbi s privatnim, slabije plaća više i visoko obrazovanje, dok bolje plaća srednjoškolsko obrazovanje. Kada je riječ o poduzećima u državnom vlasništvu, ona u prosjeku, isplaćuju više plaće za sve razine obrazovanja.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr