Iskustva sadašnjih umirovljenika: Ovo su stvari koje morate znati na vrijeme

Prema podacima HZMO-a, hrvatski umirovljenik u prosjeku radi 32 godine i dva mjeseca, a u mirovini provede otprilike 21 godinu i dva mjeseca. Čak dvoje od troje mladih rijetko ili nikad ne razmišlja o mirovini, no stručnjaci savjetuju da bi se o tome trebali početi brinuti već u dvadesetima, kako kroz štednju tako i kroz informiranje o mirovinskom sustavu.

Loša informiranost među mladima

U istraživanju koje je proveo UMFO u suradnji s 24sata u srpnju ove godine na 1974 ispitanika pokazalo se da su najmanje o mirovinskoj štednji i mirovinskim fondovima informirani mladi do 35 godina, njih čak 82,2% izjavilo je da su sva tri mirovinska stupa obavezna. A najviši stupanj informiranosti o stupovima pokazali su oni u dobi od 35 do 44 (90,7%) i od 45 do 54 godine (89,9%).

Zanimljivo je da oni koji su tek zakoračili na tržište rada, kao i oni koji su s jednom nogom već u mirovini (zaposlenici s 30 i više godina radnog staža) barataju s najmanje informacija o mirovinskom sustavu. U nastavku donosimo nekoliko iskrenih ispovijesti umirovljenika koje će nam pokazati zašto je o mirovini važno razmišljati još dok si mlad i u naponu snage. Željezo se kuje dok je vruće, rekli bi u našem narodu.

Novac odlazi na režije i lijekove

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore o tome kako prosječna hrvatska mirovina iznosi otprilike 2500 kuna mjesečno. Kako kaže Jelena (77), njezina iznosi 2300 kn i njome je veoma nezadovoljna jer sve potroši na režije, hranu i lijekove, ali joj, nasreću, pomažu djeca.

- Mjesečno me režije koštaju oko 1000 kuna, na doplatu za lijekove ode još 200 kn i ono što ostane je za hranu. Robu kupujem na najvećim sniženjima ili u prodavaonicama koje prodaju rabljenu robu. Osim toga, sakupljam i plastične boce, ali to je sića s kojom ne mogu mnogo, eventualno kupim neko voće  - govori Jelena i dodaje kako svojoj unučadi govori da završe fakultet i štede.

Ne možete štedjeti

S obzirom na to da joj većina mirovine odlazi na troškove, Mirjana (74) ne uspijeva štedjeti, a ako i uspije, taj novac koristi u hladnijim mjesecima kako bi platila veće rate grijanja. No to ne bi nikako mogla ostvariti bez kćeri, koja joj kupuje higijenske potrepštine, hranu, odjeću i kozmetiku.

- Moja mirovina iznosi 2880 kuna i mnogo manje novca trošim nego što sam trošila dok sam radila. Najteže je u vrijeme zimskih mjeseci jer najviše novca ode na grijanje. Moje šparanje izgleda tako da ljeti ostavljam dio mirovine sa strane kako bih zimi mogla platiti grijanje, pa mi kći uskače kupnjom namirnica i hrane kako bih mogla preživjeti - objašnjava.

Više ste s obitelji, manje s prijateljima

Prelazak iz jednog životnog razdoblja, a posebice kad ono traje tri desetljeća, itekako predstavlja izazov za svakog čovjeka. Osim što se rutina mijenja iz temelja, pa se tako mnogi godinama bore, primjerice, s ranim ustajanjem, većini najveći problem zapravo predstavlja visina mirovine. 

- Moram priznati da mi je umirovljene teško palo. Volio sam raditi, a mirovinu sam smatrao besposličarenjem - iako je došlo vrijeme da se i ja odmorim. S vremenom sam izgubio i kontakt s ljudima s kojima sam radio vrlo dugo, no sviđa mi se što stare dane provodim s najužom obitelji. Međutim, mislim da se na loše financije ni 23 godine nakon umirovljenja još nisam naviknuo - govori Vladimir (80) i dodaje kako su tad vrijedili drukčiji zakoni.

- Kad sam ostvario prava na mirovinu, tad još nisu postojali drugi i treći mirovinski stup, ali da sam bio pametniji, vjerojatno bih štedio za treću dob i ne bih danas životario. Da mi najbliži ne pomažu, ne znam kako bih izgurao sam - zaključuje.

Reforma sustava

Upravo je zbog pada broja zaposlenika i nepovoljnih demografskih trendova mirovinski sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti morao biti transformiran. Danas imamo trostupni mirovinski sustav u kojem se 15% bruto plaće odvaja za prvi stup, 5% za drugi stup, a treći je stup na dobrovoljnoj bazi.

Štediše u drugom stupu su osiguranici koji sami određuju koji model štednje hoće i kojemu mirovinskom društvu žele pristupiti. Važno je napomenuti da razlika u prinosima tijekom većeg razdoblja štednje može iznositi od 15 do 20 posto, što bi u konačnici moglo značiti i od 15 do 20 posto višu mirovinu iz drugog stupa.