Intervju Siniša Hajdaš Dončić: Riješio sam korupciju u cestarskom i željezničkom sektoru, ostavljam čiste račune i čist obraz iza sebe
(Novi list)
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Ja i dalje želim biti ministar i nastaviti raditi, ali ako se to ne dogodi, moj nasljednik sigurno neće stalno nalaziti skrivene kosture iz ormara, kao što se meni događalo
![9879.hajdas doncic](/upload/vijesti11/9879.hajdas-doncic.jpg)
Skorašnji kraj mandata povod je za razgovor s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdaš Dončićem , koji govori o nizu tema iz resora, cestogradnji, željeznici, pomorstvu, započetim projektima i investicijama, te situaciji u nizu tvrtki u njegovom resoru. Velike investicije odvijaju se u Rijeci i spajaju izgradnju novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, rekonstrukciju dvaju željezničkih kolodvora, gradnju drugog kolosijeka u gradu, te izgradnju ceste D-403.
U svim navedenim riječkim projektima još uvijek ima dosta nepoznanica, te neriješenih pitanja o financiranju i rokovima realizacije?
– Do kraja ove godine po preporuci Svjetske banke treba biti raspisan natječaj za koncesionara na Zagrebačkoj obali, terminala koji se gradi sa obalom u dužini od 400 metara. Kad taj projekt bude vidljiv bit će lakše naći koncesionara. Istovremeno, Hrvatske ceste bi za dva tjedna trebale potpisati ugovor sa izrađivačem studije opravdanosti za cestu D-403 bez koje pravu funkciju nema Zagrebačka obala. Znamo da Hrvatska ima oko 330 milijuna eura europskih sredstava na raspolaganju iz operativnog programa za ceste do 2020. godine. Za ta ćemo sredstva aplicirati za sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta, kao i za sufinanciranje gradnje ceste D-403. Kroz studiju izvodljivosti dokazujemo da je cesta D-403 ključna za razvoj gospodarstva. Imamo prednost što većina dokumentacije postoji, te je projekt u visokoj fazi spremnosti. Cesta D-403 vrijedna je oko 800 milijuna kuna u procjeni, a prava cijena će se znati nakon javnog natječaja.
Cesta D-403 evidentno kasni, gradnja je bila najavljena za ovu godinu, a očito je da se to neće dogoditi još nekoliko godina?
– Ne bih rekao još nekoliko godina. Najvažnije je bilo krenuti s Gradom Rijekom u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, pripremiti projekt i ostalu dokumentaciju, jer ćemo na taj način za tu cestu, koja je stvarno skupa, moći dobiti sufinanciranje fondova EU-a. Još uvijek vjerujem da se 2020. godine može poklopiti završetak izgradnje obale i ceste D-403. Teško da će se cesta D-403 početi graditi prije kraja naredne godine, dakle realno je očekivati izgradnju početkom 2017. godine.
Kada bi sve riječke investicije u cestu, pomorski i željezničke terminale, te prugu mogle biti realizirane?
Hajdaš Dončić: Zagorska stranka koalirat će sa SDP-om
Hajdaš Dončić: Radnicima na naplatnim postajama HAC-ONC-a otpremnine ili prekvalifikacija
Koliko iznose sve te investicije u Rijeci?
– Govorimo o oko 400 milijuna eura samo u Rijeci, a naravno daleko više kad gledamo cijeli prometni pravac. Riječki prometni pravac bi realizacijom ovih investicija ostvario punu prometnu funkciju uz dobrog koncesionara. Najvažnija u cijeloj priči je po meni uspješno provedena dokapitalizacija Luke Rijeka, jer smo kroz poljsku tvrtku OT Logistics i hrvatske mirovinske fondove dobili stabilnost za širenje, ali i »know how« za povećanje prometa. Ne vidim zašto na natječaju koncesionar na Zagrebačkoj obali ne bi mogla postati Luka Rijeka.
Slijedi formiranje novog Nadzornog odbora Luke Rijeka, a nakon toga moguće su i promjene u Upravi?
–Novi vlasnici imaju pravo na to, jer poljski investitor i mirovinski fondovi imaju više od 50 posto vlasničkog udjela. Oni diktiraju tempo i donose odluke. Normalno je da će se sukladno vlasničkim udjelima smanjivati broj predstavnika države u NO-u. Što se tiče Uprave odlučivat će partneri, oni imaju većinu. Mi ćemo štititi dobre rezultate koje ima Uprava, ali nećemo moći autoritarno nametati vlastita rješenja.
Problem riječke luke je i nedovoljna efikasnost željeznice. Što će biti sa HŽ Cargom i kada će ova tvrka biti spremna za dokapitalizaciju?
– Dokapitalizacija ide odmah početkom naredne godine. Cargo treba nove lokomotive i svježi kapital, a tu je potencijalno dobra kombinacija da je poljska tvrtka OT Logistics, koja je novi dioničar Luke Rijeka, pokazala interes za dokapitalizaciju HŽ Carga.
Kako vidite budućnost Jadrolinije? Postoji li opcija privatizacije ili dokapitalizacije Jadrolinije?
– Ne bih u potpunosti isključio dokapitalizaciju do 25 posto za međunarodni promet. Dakle s kompanijom koja ima »know how« i koja bi pomogla Jadroliniji u efikasnijem pružanju usluga u međunarodnom prometu, poglavito između Hrvatske i Italije. Što se tiče domaćih linija Jadrolinija će ostati u većinskom vlasništvu države, jer je njezina prava zadaća povezivanje otoka s kopnom, gdje ona drži 90 posto linija na Jadranu. Te linije treba i zadržati. Nedavno je usvojena i strategija Jadrolinije do 2027. godine i otvorena je opcija formiranja tvrtke kćeri za međunarodnu plovidbu, koja bi mogla biti dokapitalizirana.
U tijeku su pregovori oko sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora. Postoji li prostor za povećanje plaća u Jadroliniji?
– Postoji kroz pomorski dodatak i kroz hranarinu. Ja takva rješenja podržavam i očekujem da se to dogovori kroz nacionalni kolektivni ugovor. Vjerujem da će Uprava i njihov pregovarački tim naći zajednički jezik sa sindikatima, jer tu nema nerješivih pitanja. Svakako bi bilo dobro da svi malo smanje ego u tim pregovorima, te bolje surađuju.
Postoji li mogućnost snižavanja cijena karata na trajektima?
– Trenutno ne, jer imamo koncesionirane linije po određenoj cijeni do kraja 2016. godine.
Kad će se početi graditi Pelješki most i je li realizacija tog projekta sada neupitna?
– Realizacija je sto posto sigurna. Do 6. listopada traje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš, nakon toga ide revizija i konačno rješenje od strane Ministarstva zaštite okoliša, paralelno Hrvatske ceste rade na lokacijskim i građevinskim dozvolama. U studenom će biti poslana aplikacija za sufinanciranje EU-a, a Europska komisija ima tri mjeseca za određivanje visine sufinanciranja. Istodobno, nakon poslane aplikacije Hrvatske ceste mogu raspisati natječaj za gradnju. Pelješki most će se sigurno graditi i to nije predizborno obećanje. Osobno ću biti zadovoljan ako izgradnja bude u punom zamahu sredinom naredne godine.
Ima li dovoljno novca za Pelješki most i cestu D-403?
– Ima. Za oba projekta nam je na raspolaganju 330 milijuna eura. Moramo znati što su nam prioriteti, a to su upravo Pelješki most i cesta D-403.
Što je na kraju odlučeno oko zahtjeva IDS-a da se što prije dovrši istarski ipsilon?
– Politika je važna, ali su javne financije i EU praksa još važnije. Neovisno o pitanju koalicije s IDS-om dogovoreno je da će Državni zavod za statistiku sa EK i Eurostatom provjeriti sam status projekata i utvrditi hoće li se promjena koncesijskog ugovora tretirati kao javni dug. Nakon toga će se poslati koncesijski ugovor na notifikaciju i ako se to dogodi gradit će se putem koncesionara, a ako ne, tražit će se druga rješenja.
Što vi očekujete?
Je li to razlog zbog kojeg IDS nije ušao u koaliciju za predstojeće parlamentarne izbore?
- Po meni nije, jer smo mi vodili dobre i konstruktivne razgovore s kolegama u IDS-u i svaki puta smo objašnjavali problem novog tretmana duga od strane Eurostata. Dobro je da su građevinske dozvole spremne i vjerujem da se u roku od 6 mjeseci može pronaći rješenje za gradnju autoceste do tunela Učka. No, druga cijev tunela Učka nije isplativa i tu svi moramo biti odgovorni, jer ovako veliki infrastrukturni projekti jako utječu na javni dug.
U kojoj je fazi refinanciranje kreditnih obveza HAC-a i ARZ-a?