Priopćenje s konferencije donosimo u cijelosti:

"Ovdje se radi samo o potencijalnom referendumskom pitanju , svako pitanje treba formulirati tako da građani odgovaraju na meritum stvari. Kompromitirajuće je da se razmišljalo o slanju na ocjenu referendumskog pitanja i na sud EU. Tim činom se umanjuje kvaliteta Ustavnog suda RH i sramotno je da Europu zabavljamo sa ovim pitanjem. Broj prikupljenih potpisa jasno govori da ljudi žele referendum, da se on odnosi na monetizaciju i to je pitanje na koje treba tražiti odgovor. Tko god bio na Markovom trgu – volja građana se mora poštivati. Istovremeno pregovaranje sa možebitnim koncesionarima, davanje izjava u javnosti da bi mogli razmišljati i o prodaji mirovinskim fondovima, i na kraju izjava aktualnog ministra da „više nema motivacije“ , je najblaže rečeno neozbiljno od vladajućih.

Jasno je da se vladajući referenduma boje jer bi time ostali bez prihoda od monetizacije.

U pozadini je ideja da se kratkoročno riješi zaduženost i to na način da se ne razmišlja o posljedicama. Ono što je EU uvjetovala su strukturne reforme i kvalitetno raspolaganje domaćim resursima i neozbiljno je da čekamo na naputke EU. EU ne tjera da država reorganizira gospodarstvo na taj način i zbog toga država mora donijeti autonomnu odluku. Važno je da autoceste držimo u svojem vlasništvu i one su zamišljene kao generator razvitka turizma i cjelokupnog gospodarstva.

Itekako nam je važno da cestarine budu povoljne za turiste, građane i poduzetnike . Nije najvažnija stvar koliko ćemo prihodovati od s cestarina nego koliko ukupno zarađujemo na svim aktivnostima koje stvaraju BDP. Koncesionara neće biti briga hoće li ugušiti turizam i gospodarstvo nego će npr. Tunel Učka i Zračna luka ZG – udvostručiti cijenu tunela ili skupog parkiranja. Zasigurno će koncesionar štedjeti na održavanju.

Model koji zagovara HDZ, a to je privatizacija također ništa dobro ne bih donio. Nikada privatnik ne bi brinuo za infrastrukturu niti ulagao na održavanje jer je praksa pokazala da je njemu na prvom mjestu samo zarada i kapital. Autoceste su javno dobro i one se ne mogu prodavati.

HSLS podržava Inicijativu kao i na samom početku kada smo se pridružili skupljanju potpisa. Jedino pravo rješenje je i dalje ; re program dugova, vračanje 0,40 lp od trošarina nazad HAC i model obveznica."

O pitanju šengejske granice govorio je Šerif Isaković, vijećnik HSLS-a u Županijskoj skupštini:

-Iako je pitanje šengejske granicemeđudržavno pitanje,jer financiranje i briga pada na teret države odnosno fondovaEUnamijenjenim za tu namjenu, smeta meponašanje lokalnih vlasti, od županijske i gradskih do svih ostalih,jer se ponašamo kao da to nije naše pitanje.

Šengenska granica podrazumijeva strogu disciplinu i kontrolu, uz ostaloborbu protivkriminala, atreba i azile za strance. Treba osposobiti Policiju i5000 policajaca.Zbog specifičnog položaja kojiima Hrvatske i granice duge1300 kilometarapotrebna su ogromna sredstva, aizdvojeno je svega 120 milijuna euraza potrebe infrastrukture i osposobljavanja policije iuređenja granice.

Ministar kaže da će proces pripremne uspostavu šengenske granice trajati cijelo ljeto, moždai godinu dana. Problem je terorizam koji se dogodio u Parizu i još nekim zemljamašto će još odgoditi uspostavu šengejske granice. Hrvatska je u težem položaju od drugih zemalja i treba očekivatbrojne kontrole, apotrebna je suglasnost svih članica EU.

Kada se danas prelazi granicanemam osjećaj da se išta promijenilo osim formalnosti koju predstavljaploča s natpisomEUi jedankolničkitrak.

Uspostavom šengejske granice Hrvatska će podići autoritet i ugled među članicama EUi u svijetu.

Za nas je jako važno kakoće ta granica funkcionirati ali i to što će se tu događati, od infrastrukture i raznih uređaja na granici kojiće,osim obuke policajaca, puno stajati. Smatram da je120 milijuna eura nedostatnoza granicudugu 1300 kilometara. Očekujem daće Hrvatska zadovoljitisve zahtjevevezane za uspostavu šengejske granice -

Osvrt na 25. obljetnicu osnivanja prvog ogranka HSLS-a u našoj Županji, podsjetila je Marija Karlovćan – Subić, dopredsjednica ŽV i predsjednica HSLS-a u Novoj Gradiški te se referirala na važnost teme; monetizacije i šengejske granice;

-Danas razgovaramo o dvije aktualneteme koje nisu značajne samona državnoj razini,ana našem području, nažalost,nisu riješene. Stajalište HSLS-a, kao stranke, je da aktivno želi sudjelovatiu rješavanju problemana najnižoj raziniu lokalnoj zajednici pa sve do državne razine. U današnje vrijeme, mnogi problemi, za koje smo očekivalida će biti riješeni,ili će se barem započeti rješavatina pravi način, nisu riješeni. Tako nas jei danas dočekaoproblem s autocestama.Ako sve svoje vitalne interese stavimo uruke i nadležnost stranihkompanijai stranih interesaondajedovedeno u pitanje, uopće, opstankai nas kao građanahrvatske države ihrvatske države.

O tome u ovim vremenima svaka politička opcija, kojih uistinu danas ima previše u Hrvatskoj, demokracijutreba graditiotvarajući nove prostore.Međutim, iživljavanje demokracije,kao što je to danas slučaj u Hrvatskoj, bez političke odgovornosti,a da se ne vidi konkretan doprinos koji mora biti temelj ismisao političkog rada, bojim se de je na neki način promašaj.

Pred izbore koji slijede krajem ove godine valja o tome razmišljati i osvješćivati građane da demokracija nije samo vlastito mišljenjenego i određeno znanje,prije svega velika odgovornost.
 
 
Izvor: Poslovni portal
Autor: Poslovni portal
Objavljeno: 16. 3. 2015.