Hrvatska zaboravila na novac za sastanke s EU
PRORAČUN ZA IDUĆU GODINU IZAZVAO UZBUNU U UREDU ZA SOCIJALNO PARTNERSTVO
(NOVI LIST) ZAGREB Vlada proračunom za iduću godinu nije predvidjela niti jednu kunu za rad Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-Hrvatska, kojeg čini po šet predstavnika Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz Hrvatske. U ovoj godini za rad tog Odbora koji, prema njegovom pravilniku o radu, priprema temelj za proširenje EU promicanjem dijaloga između gospodarskih i socijalnih interesnih skupina obiju strana, u proračunu je planirano 45.850 kuna.
S obzirom da se odbor u ovoj godini neće sastajati, sredstva će ostati neiskorištena, odnosno potrošit će se za druge namjene unutar proračuna. Istovremeno, Vlada u općem rezanju troškova nije predvidjela kako će financirati to tijelo, iako ima tu obavezu i iako bi se iduće godine u Hrvatskoj trebale održati dvije sjednice Odbora.
Odbor se sastaje dva puta godišnje, jednom u zemlji kandidatkinji, a jednom u Bruxellesu ili nekoj od zemalja članica EU. Troškovi rada Odbora se dijele, pa tako svaka strana snosi troškove sudjelovanja na sjednicama, odnosno troškove putovanja, dnevnica, poštarine, telefonskih usluga i osoblja. Zemlja domaćin sjednice, pritom snosi troškove praktičnog organiziranja skupa dok Europski gospodarski i socijalni odbor snosi troškove tumača, prevoditelja i tiskanja dokumenata.
Iako se čini da nepunih 46 tisuća kuna i nije neka financijska obaveza, nedostatak tih sredstava mogao bi ugroziti rad Odbora. Ove godine susret u Hrvatskoj trebao je biti u listopadu, no u to vrijeme mijenjali su se članovi s EU strane pa je sjednica prebačena za siječanj iduće godine. U Uredu za socijalno partnerstvo ukazuju kako bi se iduće godine u Hrvatskoj mogle organizirati dvije sjednice pa se intezivno traži izvor iz kojeg će se financirati rad Odbora. .
G. GALIĆ
Odbor se sastaje dva puta godišnje, jednom u zemlji kandidatkinji, a jednom u Bruxellesu ili nekoj od zemalja članica EU. Troškovi rada Odbora se dijele, pa tako svaka strana snosi troškove sudjelovanja na sjednicama, odnosno troškove putovanja, dnevnica, poštarine, telefonskih usluga i osoblja. Zemlja domaćin sjednice, pritom snosi troškove praktičnog organiziranja skupa dok Europski gospodarski i socijalni odbor snosi troškove tumača, prevoditelja i tiskanja dokumenata.
Iako se čini da nepunih 46 tisuća kuna i nije neka financijska obaveza, nedostatak tih sredstava mogao bi ugroziti rad Odbora. Ove godine susret u Hrvatskoj trebao je biti u listopadu, no u to vrijeme mijenjali su se članovi s EU strane pa je sjednica prebačena za siječanj iduće godine. U Uredu za socijalno partnerstvo ukazuju kako bi se iduće godine u Hrvatskoj mogle organizirati dvije sjednice pa se intezivno traži izvor iz kojeg će se financirati rad Odbora. .
G. GALIĆ
Preuzeto s: nhs.hr