Hrvatska 77. na ljestvici konkurentnosti, pala za još pet mjesta!
KATASTROFA
Autor/izvor: Marina Šunjerga - marina.sunjerga@seebiz.eu
(SEEbiz) ZAGREB - Na ljestvici konkurentnosti Hrvatska je pala za pet mjesta u odnosu na 2009. pa sada među 139 zemalja zauzima tek 77 mjesto.
Nastavak je to negativnog trenda koji nas je od 2008. kada smo bili na 61.mjestu srušio za čak 16 mjesta prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti za 2010-2011.
- Ako netko bira destinacije u regiji bira onu koja je konkurentnija. Ovo što smo detektirali možemo nazvati općom društvenom upravljačkom krizom, kritičan je bio Ivica Mudrinić iz pozicije predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Dok smo mi padali Crna Gora je skočila za čak 13 mjesta, BIH za sedam mjesta, a loše rezultate su zabilježile Srbija, koja je pala za tri mjesta te Slovačka s padom od trinaest mjesta.
Problematična područja su nam efikasnost tržišta roba i rada, inovativnost, veličina tržišta, poslovna sofisticiranost, financijsko tržište te institucije. To su područja u kojima smo ispod 100-tog mjesta, a svjetle točke su nam makroekonomska stabilnost, visoko obrazovanje, stupanj zdravstvene zaštite te infrastruktura.
- Ovi indikatori samo su istaknuli problematična područja koja smo mi već detektirali i sve to mi jako dobro znamo, ali nismo spremni ih dovoljno brzo mijenjati, komentar je Branka Grčića pa istaknuo katastrofalne podatke o poreznom sustavu koji nas smješta na 134. mjesto među 139. zemalja, a poslovna klima nije stimulativna za izravna strana ulaganja što pokazuje i indikator da smo po konkurentnosti u tom području ispod 100-tog mjesta.
Među najproblematičnijim područjima, gdje smo na 136 mjestu, je odnos poslodavaca i zaposlenika te teret vladinih politika, a među visoko problematičnim područjima su dostupnost kapitala i raspon kamatnih stopa.
- Isplativije je u Hrvatskoj kupiti državne obveznice nego uložiti u neki rizičniji oblik kapitala, zaključak je Mudrinića.
Hrvatski gospodarstvenici kao osnovne probleme istaknuli su nisku učinkovitost javnog sustava, porezne stope, porezna regulativa te korupcija.
- U Hrvatsku kapital ne dolazi jer se ne žele mučiti s administracijom i radnim zakonodavstvom. Ovo je posljedica stanja Hrvatske u kojoj se nitko ne želi odreći dijela kolača, koji postaje sve manji pa i borba za njegovu redistribuciju sve intenzivnija, dao je zaključak Mudrinić.
Indikator loših odnosa poslodavaca i zaposlenika s druge je strane Krešimir Sever interpretirao kao nespremnost za socijalno pregovaranje pa pozvao na svijetli primjer skandinavskih zemalja.
Mudrinić je iskoristio priliku da ponovi kako nam treba 'određivanje cilja i smjer u kojem idemo', pa poručio da nam Europska Unija ne smije biti cilj nego sredstvo. ''U EU ne smijemo ući kao prosjaci'', istaknuo je gospodarstvenik.
Istraživanje se temeljilo na anketiranju preko 13,5 tisuća rukovoditelja iz 139 zemalja. Švicarska je prvorangirana, a slijede ju Švedska, Singapur, SAD i Japan.
Dok smo mi padali Crna Gora je skočila za čak 13 mjesta, BIH za sedam mjesta, a loše rezultate su zabilježile Srbija, koja je pala za tri mjesta te Slovačka s padom od trinaest mjesta.
Problematična područja su nam efikasnost tržišta roba i rada, inovativnost, veličina tržišta, poslovna sofisticiranost, financijsko tržište te institucije. To su područja u kojima smo ispod 100-tog mjesta, a svjetle točke su nam makroekonomska stabilnost, visoko obrazovanje, stupanj zdravstvene zaštite te infrastruktura.
- Ovi indikatori samo su istaknuli problematična područja koja smo mi već detektirali i sve to mi jako dobro znamo, ali nismo spremni ih dovoljno brzo mijenjati, komentar je Branka Grčića pa istaknuo katastrofalne podatke o poreznom sustavu koji nas smješta na 134. mjesto među 139. zemalja, a poslovna klima nije stimulativna za izravna strana ulaganja što pokazuje i indikator da smo po konkurentnosti u tom području ispod 100-tog mjesta.
Među najproblematičnijim područjima, gdje smo na 136 mjestu, je odnos poslodavaca i zaposlenika te teret vladinih politika, a među visoko problematičnim područjima su dostupnost kapitala i raspon kamatnih stopa.
- Isplativije je u Hrvatskoj kupiti državne obveznice nego uložiti u neki rizičniji oblik kapitala, zaključak je Mudrinića.
Hrvatski gospodarstvenici kao osnovne probleme istaknuli su nisku učinkovitost javnog sustava, porezne stope, porezna regulativa te korupcija.
- U Hrvatsku kapital ne dolazi jer se ne žele mučiti s administracijom i radnim zakonodavstvom. Ovo je posljedica stanja Hrvatske u kojoj se nitko ne želi odreći dijela kolača, koji postaje sve manji pa i borba za njegovu redistribuciju sve intenzivnija, dao je zaključak Mudrinić.
Indikator loših odnosa poslodavaca i zaposlenika s druge je strane Krešimir Sever interpretirao kao nespremnost za socijalno pregovaranje pa pozvao na svijetli primjer skandinavskih zemalja.
Mudrinić je iskoristio priliku da ponovi kako nam treba 'određivanje cilja i smjer u kojem idemo', pa poručio da nam Europska Unija ne smije biti cilj nego sredstvo. ''U EU ne smijemo ući kao prosjaci'', istaknuo je gospodarstvenik.
Istraživanje se temeljilo na anketiranju preko 13,5 tisuća rukovoditelja iz 139 zemalja. Švicarska je prvorangirana, a slijede ju Švedska, Singapur, SAD i Japan.
Preuzeto s: nhs.hr