Hoće li referendum o monetizaciji završiti na Europskom sudu pravde?
(Tportal.hr)
EUROPSKO PRAVO JE I NAŠE
Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav kojim predsjeda Peđa Grbin planira u srijedu predložiti Saboru da uputi referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta Ustavnom sudu na ocjenu. No kako se dio prijepora oko ustavnosti direktno tiče europskog prava, pa čak i osnovnih sloboda EU-a, nije isključeno kako će na kraju o tome smije li se o hrvatskim autocestama odlučivati na referendumu presuditi Europski sud pravde u Luxembourgu
'Sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za raspisivanje državnog referenduma na temelju Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju', stoji u dokumentu koji su dobili članovi saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav od njegova predsjednika Peđe Grbina.
To znači da je sukob Vlade s jedne strane te sindikata predvođenih Mijatom Stanićem i civilnih udruga s druge o monetizaciji autocesta, čiji je prethodni čin bilo uspješno sakupljanje potpisa za referendum protivnika monetizacije, pred novom fazom – onom pravosudnom. U srijedu bi Odbor za Ustav trebao prihvatiti detaljno obrazloženu 'Odluku u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju', u kojoj se od Ustavnog suda traži ocjena referendumskog pitanja, s naročitim naglaskom na europsko pravo.
Očekuje se da će Odbor za Ustav ovu odluku izglasati u srijedu dok će u Saboru biti izglasana u petak, nakon čega Ustavni sud ima 30 dana da se očituje o ovom pitanju.
Naime, prema Grbinovom tumačenju, referendumsko pitanje traži zabranu davanja u koncesiju svih javnih cesta u RH, a 'javna cesta' je u Zakonu o cestama definirana kao mnogo šire područje nego sam asfaltni dio, pa se postavlja pitanje hoće li referendum dovesti i do toga da se zabrane privatne benzinske crpke i restorani uz sve javne ceste u Hrvatskoj: 'Razvidno je da se ni na jednom od 27 tisuća kilometara javnih cesta u Republici Hrvatskoj ne bi mogla dati koncesija za javne usluge.' Iz toga je onda moguć i crni scenarij masovni tužbi potencijalnih ili već postojećih koncesionara za odštetu od RH.
Kada je riječ o konkretnim prijeporima oko europskog prava, Odbor za Ustav u dokumentu tvrdi da je referendumsko pitanje oko monetizacije 'upitno iz aspekta slobode poduzetništva i tržišnog natjecanja, zaštićene Ustavom i pravnim aktima Europske unije, slobode kretanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana te procedure prekomjernog deficita'.
Ustavni sud i njegova predsjednica Jasna Omejec naći će se dakle u situaciji da vezano uz referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta odlučuju o nečemu što ima implikacije za cijeli EU, kao i za Hrvatsku kao članicu. Naime postavlja se pitanje je li moguće da članica EU-a na nacionalnom referendumu izglasa nešto što je protivno europskom pravu. Ukoliko je postavljeno referendumsko pitanje u koliziji s temeljnim europskim slobodama poput kretanja robe ili usluga, onda to podrazumijeva da će Ustavni sud presuditi protiv održavanja referenduma o monetizaciji, ali postoje i drugi mogući scenariji.
To znači da je sukob Vlade s jedne strane te sindikata predvođenih Mijatom Stanićem i civilnih udruga s druge o monetizaciji autocesta, čiji je prethodni čin bilo uspješno sakupljanje potpisa za referendum protivnika monetizacije, pred novom fazom – onom pravosudnom. U srijedu bi Odbor za Ustav trebao prihvatiti detaljno obrazloženu 'Odluku u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju', u kojoj se od Ustavnog suda traži ocjena referendumskog pitanja, s naročitim naglaskom na europsko pravo.
Očekuje se da će Odbor za Ustav ovu odluku izglasati u srijedu dok će u Saboru biti izglasana u petak, nakon čega Ustavni sud ima 30 dana da se očituje o ovom pitanju.
Naime, prema Grbinovom tumačenju, referendumsko pitanje traži zabranu davanja u koncesiju svih javnih cesta u RH, a 'javna cesta' je u Zakonu o cestama definirana kao mnogo šire područje nego sam asfaltni dio, pa se postavlja pitanje hoće li referendum dovesti i do toga da se zabrane privatne benzinske crpke i restorani uz sve javne ceste u Hrvatskoj: 'Razvidno je da se ni na jednom od 27 tisuća kilometara javnih cesta u Republici Hrvatskoj ne bi mogla dati koncesija za javne usluge.' Iz toga je onda moguć i crni scenarij masovni tužbi potencijalnih ili već postojećih koncesionara za odštetu od RH.
Kada je riječ o konkretnim prijeporima oko europskog prava, Odbor za Ustav u dokumentu tvrdi da je referendumsko pitanje oko monetizacije 'upitno iz aspekta slobode poduzetništva i tržišnog natjecanja, zaštićene Ustavom i pravnim aktima Europske unije, slobode kretanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana te procedure prekomjernog deficita'.
Ustavni sud i njegova predsjednica Jasna Omejec naći će se dakle u situaciji da vezano uz referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta odlučuju o nečemu što ima implikacije za cijeli EU, kao i za Hrvatsku kao članicu. Naime postavlja se pitanje je li moguće da članica EU-a na nacionalnom referendumu izglasa nešto što je protivno europskom pravu. Ukoliko je postavljeno referendumsko pitanje u koliziji s temeljnim europskim slobodama poput kretanja robe ili usluga, onda to podrazumijeva da će Ustavni sud presuditi protiv održavanja referenduma o monetizaciji, ali postoje i drugi mogući scenariji.
Izvor: Tportal.hr
Autor: Gordan Duhaček
Foto: Patrik Macek/Pixell
Objavljeno: 2. 2. 2015.