HDZ i Most će problem autocesta rješavati prema modelu bivše vlade?
(Glas Slavonije)
U TRAŽENJU RJEŠENJA ZA AUTOCESTE DRŽAVA SE VRTI U KRUG
Razmatrana je i verzija da mirovinski fondovi pomognu u rješenju duga autocesta
Hrvatska se s rješenjem problema autocesta opterećenih velikim dugom, koji povećava javni dug države, vrti u krug. Sadašnja HDZ-Mostova vlada Tihomira Oreškovića vjerojatno će rješenje tražiti prema receptu koji je pripremila bivša Milanovićeva vlada i bivši ministar Siniša Hajdaš Dončić.
Premijer Orešković nedavno se sastao s predstavnicima obveznih mirovinskih fondova i razgovarao o njihovu ulaganju u autoceste i javna poduzeća. U Vladi su navodno imali zamisao da odustanu od privatizacije operatora HAC ONC-a (Održavanje i naplata cestarine) kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO - Initial Public Offering), koju je pokrenula bivša vlada. Razmatrana je verzija da mirovinski fondovi pomognu u rješenju duga autocesta na način da najprije kupe obveznice HAC-a u vrijednosti milijardu eura s fiksnom kamatnom stopom i rokom dospijeća 15 godina. U drugoj bi se fazi od OMF-ova tražila dokapitalizacija HAC-a od milijardu eura. Vlada, naime, mora u kratkom vremenu pronaći rješenje za isplatu golemog duga tvrtki koje upravljaju autocestama. Kada se njima dodaju i Hrvatske ceste, iznos koji moraju otplatiti u iduće četiri godine penje se do četiri milijarde eura.
Premijer Orešković nedavno se sastao s predstavnicima obveznih mirovinskih fondova i razgovarao o njihovu ulaganju u autoceste i javna poduzeća. U Vladi su navodno imali zamisao da odustanu od privatizacije operatora HAC ONC-a (Održavanje i naplata cestarine) kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO - Initial Public Offering), koju je pokrenula bivša vlada. Razmatrana je verzija da mirovinski fondovi pomognu u rješenju duga autocesta na način da najprije kupe obveznice HAC-a u vrijednosti milijardu eura s fiksnom kamatnom stopom i rokom dospijeća 15 godina. U drugoj bi se fazi od OMF-ova tražila dokapitalizacija HAC-a od milijardu eura. Vlada, naime, mora u kratkom vremenu pronaći rješenje za isplatu golemog duga tvrtki koje upravljaju autocestama. Kada se njima dodaju i Hrvatske ceste, iznos koji moraju otplatiti u iduće četiri godine penje se do četiri milijarde eura.
Spremni na ulaganja, ali...
No, predstavnici četiri mirovinska fonda spremni su na ulaganja u autoceste, ali tako da, kako je rekao Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), fondovi moraju štititi interes svog članstva i da ih taj posao zanima samo ako će imati utjecaj na upravljanje, odnosno ako će ući u vlasništvo.
Vlaić je istaknuo novinarima prošloga tjedna kako se OMF-ovi zauzimaju za IPO. "Vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bismo to mogli i kupiti. Ne moramo samo mi ući u vlasništvo, možemo imati i partnere”, kazao je Vlaić pojasnivši kako bi to mogli bili i građani koji bi također kupovali dionice HAC-ONC-a na IPO-u.
Za naš list Vlaić je to ponovio, kazavši kako mirovinska društva od samog početka znatan dio sredstava ulažu u hrvatska poduzeća.
- Zainteresirani smo za ulaganja u infrastrukturne projekte kao što su energetika i privatizacija autocesta te ulaganja u kvalitetna poduzeća za koja vjerujemo da će fondu donijeti dugoročan prinos i korist za njegove članove, jer naš primarni cilj uvijek je isti – sigurnost ulaganja imovine naših članova - istaknuo je Vlaić.
No, predstavnici četiri mirovinska fonda spremni su na ulaganja u autoceste, ali tako da, kako je rekao Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), fondovi moraju štititi interes svog članstva i da ih taj posao zanima samo ako će imati utjecaj na upravljanje, odnosno ako će ući u vlasništvo.
Vlaić je istaknuo novinarima prošloga tjedna kako se OMF-ovi zauzimaju za IPO. "Vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bismo to mogli i kupiti. Ne moramo samo mi ući u vlasništvo, možemo imati i partnere”, kazao je Vlaić pojasnivši kako bi to mogli bili i građani koji bi također kupovali dionice HAC-ONC-a na IPO-u.
Za naš list Vlaić je to ponovio, kazavši kako mirovinska društva od samog početka znatan dio sredstava ulažu u hrvatska poduzeća.
- Zainteresirani smo za ulaganja u infrastrukturne projekte kao što su energetika i privatizacija autocesta te ulaganja u kvalitetna poduzeća za koja vjerujemo da će fondu donijeti dugoročan prinos i korist za njegove članove, jer naš primarni cilj uvijek je isti – sigurnost ulaganja imovine naših članova - istaknuo je Vlaić.
Od plana A do plana B
Kada se pogleda što je predlagala bivša vlada kako bi riješila problem prezaduženih autocesta, lako je zaključiti kako se vrtimo oko sličnog ili istog rješenja. Naime, bivša vlada najprije je pod pritiskom referenduma i velikog otpora odustala od plana A, koji se odnosio na davanje autocesta u koncesiju. Potom se okrenula planu B, koji se odnosio na prodaju HAC ONC-a javnom ponudom kojom se namjeravalo prodati 60 posto dionica HAC-ONC-a, od čega bi HAC i država (kao pravni sljednik ARZ-a) ostvarili prihod od 1,5 milijardi eura. Od toga bi država kreditorima isplatila 458 milijuna eura, a preostalih 1,04 milijarde eura HAC bi koristio za pregovore s kreditorima i otplatu najnepovoljnijih kredita. Dug HAC-a tako bi bio smanjen na 2,06 milijardi eura, dok bi državi preostalo 454 milijuna eura ARZ-ovog duga.
Bivši ministar Hajdaš Dončić za naš list kaže kako je model monetizacije autocesta prema IPO-u praktično zgotovljen i ova Vlada, odnosno Ministarstvo može ga jednostavno primijeniti.
- Ako se želi riješiti dug autocesta i državni deficit na koji taj dug utječe, onda se to najelegantnije može kroz monetizaciju putem IPO-a. Prijedlog Vlade koji se sada spominje potuno je isti našemu, samo su u pitanju varijante - hoće li država ostati vlasnik ONC-a 45, 30 ili 25 posto. Sve ovisi koliko Vlada želi da državi ostane duga, a on iznosi 4,3 milijarde eura. Modelom A monetizacije, odnosno davanja autocesta u koncesiju, država bi dobila više novca. Mi smo izradili više modela. Isto tako sam razgovarao s obveznim mirovinskim fondovima koji su izrazili zanimanje za ulaganje u autoceste. Fondovi imaju dosta kapitala koji traži sigurna ulaganja, a ovdje je riječ o sigurnom ulaganju u infrastrukturu. Ovdje nema nepoznanica, nije to gradnja nove autoceste za koju se ne zna koliki će imati promet. Na hrvatskim autocestama točno se zna koliki je promet i mogu se izraditi realni pokazatelji prometa i prihoda, uz inflaciju, kretanje BDP-a i turističku potražnju, koji mogu utjecati na promet - kaže Hajdaš Dončić.
Četiri OMF-a nešto manje od 54 milijarde kuna ili 72 posto imovine imaju uloženo u državne obveznice. U dionicama hrvatskih tvrtki fondovi imaju vrijednost 7,74 milijardi kuna, a fondovi su već sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u 2015. Primjerice, uložili su 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u dokapitalizaciji Luke Rijeka, ulagali su u Tankersku Next Generation...
(Igor MIKULIĆ)
Kada se pogleda što je predlagala bivša vlada kako bi riješila problem prezaduženih autocesta, lako je zaključiti kako se vrtimo oko sličnog ili istog rješenja. Naime, bivša vlada najprije je pod pritiskom referenduma i velikog otpora odustala od plana A, koji se odnosio na davanje autocesta u koncesiju. Potom se okrenula planu B, koji se odnosio na prodaju HAC ONC-a javnom ponudom kojom se namjeravalo prodati 60 posto dionica HAC-ONC-a, od čega bi HAC i država (kao pravni sljednik ARZ-a) ostvarili prihod od 1,5 milijardi eura. Od toga bi država kreditorima isplatila 458 milijuna eura, a preostalih 1,04 milijarde eura HAC bi koristio za pregovore s kreditorima i otplatu najnepovoljnijih kredita. Dug HAC-a tako bi bio smanjen na 2,06 milijardi eura, dok bi državi preostalo 454 milijuna eura ARZ-ovog duga.
Bivši ministar Hajdaš Dončić za naš list kaže kako je model monetizacije autocesta prema IPO-u praktično zgotovljen i ova Vlada, odnosno Ministarstvo može ga jednostavno primijeniti.
- Ako se želi riješiti dug autocesta i državni deficit na koji taj dug utječe, onda se to najelegantnije može kroz monetizaciju putem IPO-a. Prijedlog Vlade koji se sada spominje potuno je isti našemu, samo su u pitanju varijante - hoće li država ostati vlasnik ONC-a 45, 30 ili 25 posto. Sve ovisi koliko Vlada želi da državi ostane duga, a on iznosi 4,3 milijarde eura. Modelom A monetizacije, odnosno davanja autocesta u koncesiju, država bi dobila više novca. Mi smo izradili više modela. Isto tako sam razgovarao s obveznim mirovinskim fondovima koji su izrazili zanimanje za ulaganje u autoceste. Fondovi imaju dosta kapitala koji traži sigurna ulaganja, a ovdje je riječ o sigurnom ulaganju u infrastrukturu. Ovdje nema nepoznanica, nije to gradnja nove autoceste za koju se ne zna koliki će imati promet. Na hrvatskim autocestama točno se zna koliki je promet i mogu se izraditi realni pokazatelji prometa i prihoda, uz inflaciju, kretanje BDP-a i turističku potražnju, koji mogu utjecati na promet - kaže Hajdaš Dončić.
Četiri OMF-a nešto manje od 54 milijarde kuna ili 72 posto imovine imaju uloženo u državne obveznice. U dionicama hrvatskih tvrtki fondovi imaju vrijednost 7,74 milijardi kuna, a fondovi su već sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u 2015. Primjerice, uložili su 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u dokapitalizaciji Luke Rijeka, ulagali su u Tankersku Next Generation...
(Igor MIKULIĆ)
Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja ističe kako su obveznim mirovinskim fondovima potrebne dobre investicije koje dugoročno donose dobit. "Takvih investicija ima u zemlji i izvan zemlje i dobro je da u investicijama sudjeluju mirovinski fondovi, kao institucionalni investitori. Vlada treba samo naći projekte koji donose dugoročnu dobit, jer ta dobit odlazi građanima, našim radnicima i budućim umirovljenicima. Moram proturječiti onima koji govore kako se na državne obveznice u koje ulažu novac mirovinski fondovi plaćaju visoke kamate. Upravo te kamate predstavljaju dobit za građane, to je njihova kapitalizirana štednja. Nelogična je i priča kako u fondovima nema gotovine. Pa nitko pametan ne bi čuvao gotovinu, novac se mora investirati i povećati vrijednost imovine fonda”, kaže Hrelja.
On drži kako mirovinski fondovi u priču s ulaganjem u autoceste mogu ući osnivanjem konzorcija i prema točno utvrđenim parametrima. "Fondovi sigurno u taj projekt neće ući 'naglavačke' ako on nije isplativ za građane, odnosno njihove osiguranike. Pred fondovima je i mnogo drugih projekata, energetskih, infrastrukturnih, dokapitalizacije možda brodogradnje... koji dugoročno mogu donositi dobit”, naglašava Hrelja.
NUŽNA RACIONALIZACIJA U HAC ONC-u
U HAC ONC-u svakako se moraju dodatno racionalizirati troškovi. U protekle četiri godine zbrinuto je 420 ljudi u tvrtki. Broj zaposlenih navodno bi se mogao smanjiti za još stotinjak planiranom zamjenom naplatnih kućica automatima za naplatu cestarine i to najvećim dijelom u Dalmaciji i Slavoniji, gdje je promet manji. U Ministarstvu se, zbog smanjenja troškova poslovanja u HAC ONC-u, navodno razmišljalo i o mogućnosti izdvajanja održavanja autocesta iz tvrtke. To bi se (klasični outsourcing) provelo tako što bi se javnim natječajem odabrao najpovoljniji izvođač radova na održavanju. No, sada to sve ostaje na sadašnjem Ministarstvu prometa koje vodi ministar Oleg Butković.
DUG AUTOCESTA IZNOSI 4,3 MILIJARDE EURA
Izvor: Glas Slavonije
Autor: Igor Mikulić
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Objavljeno: 9. 3. 2016.
Poveznica na izvor
Autor: Igor Mikulić
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Objavljeno: 9. 3. 2016.
Poveznica na izvor