Ali stečaj nije bauk, već normalna poslovna praksa, barem na Zapadu. U Hrvatskoj postoje samo dva zakonska okvira za otvaranje stečaja: prezaduženost i nesposobnost plaćanja.
- Svi stečajevi se otvaraju iz ovog drugog razloga, ali to samo po sebi znači sa zakašnjenjem. Stečaj ima priliku i ima cilj da zapravo oporavi subjekta. Naš zakon to trenutačno ne omogućava, rekao je stečajni odvjetnik Mićo Ljubenko.
U Hrvatskoj je više od 300.000 radnika ostalo bez posla zbog stečaja tvrtki. Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Goran Marić smatra da stečajni upravitelji nisu učinili dovoljno.
- Oni se nisu dovoljno iskazali na dovoljnoj razini, što je tražila njihova funkcija, njihova uloga. Vrlo često su se pretvarali u menadžere, rasprodavali su imovinu, a odugovlačili sa stečajnim procesom, rekao je Marić.
A jedan od rijetkih svijetlih primjera je Pevec, koji nije išao u likvidaciju, već je u dogovoru s bankama i vjerovnicima ponovno otvorio vrata.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr