GORSKI KOTAR TUGUJE

Vozač teretnjaka, državljanin BiH, koji je u srijedu u jutarnjim satima na autocesti Rijeka-Zagreb između tunela Podvugleš i Čardak skrivio prometnu nesreću u kojoj su smrtno stradala dva djelatnika HAC-a nije 1959. godište, kako je u svojem priopćenju naveo DORH, već 1955., dakle, ima 68 godina i umirovljenik je.

Saznali smo to neslužbeno iz izvora bliskih istrazi, a također, prema našim saznanjima, provjerava se je li vozač uopće imao ugovor o radu, s obzirom na to da postoje jake indicije kako je za sisačku tvrtku JASD vozio "na crno".

U Policijskoj upravi primorsko-goranskoj tu informaciju nisu nam željeli ni potvrditi niti demantirati, ističući da je istraživanje još uvijek u tijeku i kako će, nakon njegova dovršetka, javnost biti izviještena o svim saznanjima. Vozaču je, zbog šoka, nakon nesreće pružena pomoć u KBC-u Rijeka, gdje ga je prevezlo vozilo Hitne pomoći.

S informacijama daje vozač za njega upravljao teretnim vozilom "na crno", suočili smo vlasnika sisačke tvrtke JASD Marijana Jajčinovića, s kojim su novinari Jutarnjeg razgovarali u srijedu, nakon nesreće. Jajčinović je kazao da je vozač na put krenuo iz Kanfanara u Istri te kako je, prema tahografu, vozio sat i 48 minuta, a da se odmarao od dana ranije, "dakle 15-16 sati".

Šokantni podaci

Jučer nam se Jajčinović javio na telefon i prvo je rekao kako smo pogriješili broj. Kada smo ga nazvali drugi put, kazao je da je u šoku, kako je poginulo dvoje mladih ljudi i da je cijeli dan "od doktora do doktora" te kako je sve rekao u razgovoru dan ranije. No, kada smo mu rekli kako imamo informaciju da je vozač kod njega radio "na crno" poklopio nam je slušalicu. Službeni upit o tim saznanjima poslali smo policiji i DORH-u te ćemo objaviti njihove odgovore kada stignu.

Anđelko Kasunić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Podružnice HAC, objasnio nam je da, zbog specifičnosti posla u kojem psihofizičke sposobnosti opadaju sa životnom dobi, vozači teretnih vozila imaju beneficirani radni staž te uvjete za mirovinu stječu već s 56 godina.

Međutim, zakon omogućuje da vozači nastave raditi i u mirovini, za što, kako bi zasnovali ugovor o radu, moraju svake godine prolaziti sistematske preglede na kojima se utvrđuje jesu li u zadovoljavajućem psihofizičkom stanju, odnosno mogu li u svojim godinama upravljati teretnim vozilima. S vozačkim dozvolama, koje se izdaju na više godina, to nije slučaj, tako da je moguće da vozač ima valjanu vozačku dozvolu i u dijelu koji je u domeni policijskih prometnih kontrola bude "čist", a da za nekog od poslodavaca vozi "na crno".

-Činjenica je da, zbog deficit radne snage i potrebe ljudi za dodatnom zaradom, u Hrvatskoj ima dosta profesionalnih vozača koji, nakon stjecanja uvjeta i odlaska u mirovinu, i dalje voze kamione ili autobuse-rekao nam je Kasunić, koji je u četvrtak išao posjetiti obitelji poginulih radnika HAC-a, za koje je osigurana i pomoć psihologa.

Kasunić nam je otkrio i jedan šokantan podatak-prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine na hrvatskim autocestama dogodila su se ukupno 22 naleta vozila na HAC-ovo vozilo koje se nalazilo na zaustavnom traku i bilo propisno obilježeno signalizacijom.

-U ta 22 naleta, 13 naših ljudi teško je stradalo, a s najnovijom nesrećom, ukupno je troje poginulih. Prije toga, punih deset godina nismo imali niti jedan takav nalet. To dokazuje da je došlo do značajnih promjena navika vozača, i osobnih i teretnih vozila, zbog kojih je ugrožena sigurnost naših radnika na cestama. Radi se, prije svega, o upotrebi tempomata koji prate bijelu traku na cesti, a imaju ih i teretna i sva nova osobna vozila.

Mnogi takve tempomate koriste kao da su autopilot pa dolazi do nesreća. U većini takvih događaja nema veće štete, ali onda se svako malo dogodi teška nesreća. Naši su djelatnici na terenu primijetili da ima vozača kamiona koji na laptopu ili tabletu gledaju film dok voze, ima slučajeva gdje se manipulira i vara s tahografom,  a kada se tome pridoda činjenica da ima puno starih vozača, koji više nisu u psihofizičkom stanju za obavljanje tog posla, imamo porast nesreća na autocestama, u kojima stradavaju naši radnici-kaže Kasunić.

Detalji tragedije

Na hrvatskim je autocestama, što uključuje ceste kojima upravlja HAC, Bina Istru i Autocestu Zagreb-Macelj, prema njegovim riječima, dnevno oko 500 radnika koji rade na održavanju, i prema svemu sudeći, pritom nose glavu u torbi. Zbog sigurnosti, HAC je 2019. krenuo u nabavku opreme, poput odbojnika punjenih komprimiranim papirom koji eksplodiraju ako ih dotakne vozilo, crta na kolniku koje prave zvučni signal i vibraciju kada ih se prelazi, i vozila opremljenih dvometarskim portalima sa svjetlosnom signalizacijom, koji imaju reflektirajuće svjetlo čak i po sunčanom danu i nemoguće ih je ne primijetiti.

Takvim je dvometarskim portalom bio opremljen i kombi čija je posada tragično stradala u srijedu oko 9 i 20 u Gorskom kotaru, a radovi su bili propisno označeni. Kombije imao posadu od troje radnika, koji su netom prije nesreće kosili travu uz cestu i nalazili su se izvan odbojnika. U trenutku nesreće, dvojica radnika spremala su kosilice u kombi, a treći je, kako je to propisano, stajao iza odbojnika.

Tada je na kombi, bez kočenja, naletio teretnjak koji se kretao u smjeru Zagreba. Dvojica radnika poginula su na licu mjesta, pred očima trećeg kolege, koji je bio izvan kolnika, iza odbojnika. Radi se o mladom Delničanu, koji je u ogromnom šoku i nije mogao razgovarati s nama. Danas ga je posjetila ekipa iz HAC-a te su mu ponudili psihološku pomoć.

Poginuli su 31-godišnji Dario Mance iz Skrada, i 44-godišnji Josip Čop iz Lokava, Gorani čija je smrt njihove male zajednice, sela na udaru depopulacije, koja je iz godine u godinu sve gora, zavila u crno. Dario Mance mladi je otac, iza kojeg su ostali supruga i dijete koje je nedavno napunilo dvije godine. U HAC-u se zaposlio nedavno, dok je njegov stariji i iskusniji kolega Čop taj posao radio godinama. Stradali su praktički na kućnom pragu, petnaestak minuta vožnje od svojih domova, dok su obavljali posao koji je trebao biti rutinski.

Obitelji u šoku

Josip Čop, zvan Čopsy, bio je ugledni član svoje zajednice, otac i suprug, aktivan ribič, planinar, ljubitelj prirode, član ribičkog društva, specijalist za šarane, omiljen u Lokvama i šire. Njegova obitelj zatražila je tihu sućut.

Obitelji poginulih u velikom su šoku, ne mogu doći k sebi.

- Ono što je zabrinjavajuće jest to da su obitelji obojice kolega rekle kako su oni znali isticati da su u strahu kada odlaze na posao, kako su se pribojavali da bi se moglo dogoditi upravo ono što se dogodilo. Zato moramo uložiti dodatne napore i raditi na sigurnosti i na prevenciji. Treba utjecati na promjenu svijesti vozača, da tempomat nije autopilot, da za volan ne sjedaju umorni i da je, kada voze, vožnja jedini posao- rekao je Anđelko Kasunić.

Prometni stručnjaci

Relativno učestale prometne nesreće na zaustavnim trakovima autocesta u kojima najčešće sudjeluju vozači teretnih vozila prije svega su posljedica njihova nepoštivanja prometnih pravila. To prije svega uključuje korištenje mobitela u vožnji i vožnju pod utjecajem umora.

Kada je uzrok izlijetanja kamiona na zaustavni trak posljedica korištenja mobitela, naši sugovornici tvrde kako je rješenje postavljanje velikog broja kamera na autocestu. Prema njihovim tvrdnjama, kamerama bi se sigurno utvrdilo da je taj vozač i prije kobnog izlijetanja "vrludao" cestom te bi ga se moglo zaustaviti.

Naime, u pravilu do izlijetanja ili sudara dolazi nakon dužeg korištenja mobitela tijekom vožnje. Nadalje, jedno od riješenja koje se primjenjuje u europskim zemljama je postavljanje pokretnih ležećih policajaca na zaustavnom traku dok ophodarske službe obavljaju izvanredne radove. Takvo rješenje bi donekle moglo umanjiti opasnost od nesreća kakva se u srijedu dogodila kod Delnica.

Prometni stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu kako je najsmrtonosnija kombinacija istovremeno korištenje tempomata i mobilnih uređaja od strane vozača. Prema neslužbenim informacijama, jedna je hrvatska kompanija radila istraživanje mobilnog prometa po baznim stanicama koje pokrivaju autoceste, koje je pokazalo da je na tom prostoru daleko najveći streaming mobilnog prometa zabilježen za gledanje pornofilmova, odnosno sadržaja za odrasle.

Pretpostavka je da veliki dio tog streaming otpada na vozače kamiona. Istraživanjem nije utvrđeno koliko je tog streaming prometa obavljeno na odmorištima uz autocestu, a koliko tijekom same vožnje, no sigurno dio otpada na samu vožnju, i to vozača kamiona.

Naši sugovornici upozoravaju kako u tom slučaju vozači uključe tempomat i gledaju filmove, pa se nesreća vrlo lako može dogoditi. Također se upozorava na činjenicu da novija teretna vozila imaju sustav adaptivnog tempomata. Iako tu nije riječ o sustavu autonomne vožnje, mnogi su je takvom proglasili.

Ovaj tempomat ima radar koji očitava brzinu i udaljenost od vozila ispred te praktički samostalno drži razmak između njih, a u slučaju kočenja vozila ispred, kamion sam koči bez vozača.

Naši nam sugovornici tvrde kako vozači kamiona na autocestama taj sustav često koriste dok se voze u kamionskoj koloni. Nerijetko je utvrđeno da vozači stave kamion u taj mod, odu s vozačkog mjesta u zadnji dio kamiona i kuhaju kavu. Problem nastaje kada kamion ispred zbog nekog problema i prepreke skrene, a ovaj iza njega taj manevar ne uoči.(Krešimir Žabec)