GfK: Hrvatima financijsko stanje sve gore
Više od polovice hrvatskih kućanstava (53%) sadašnje financijsko stanje ocjenjuje lošijim nego prije godinu dana, a čak 41 posto procjenjuje da će im u sljedećih godinu dana biti još gore, pokazuje istraživanje tvrtke GfK
Bankamagazin - Prema rezultatima ovogodišnjeg drugog vala istraživanja GfK Barometar(11/2010.) naša kućanstva ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u slijedećih godinu dana, priopćila je tvrtka za ispitivanje tržišta.
Prema novoj analizi tek oko 7 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, 41 posto kućanstava smatra da su ostali na istom, a više od polovice kućanstava (53%) sadašnje financijsko stanje ocjenjuje lošijim.
U sljedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja, oko 44 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali čak 41% kućanstava smatra da će im biti lošije.
Izraženo uobičajenom prosječnom ocjenom (od 1/znatno gore do 5/znatno bolje) financije kućanstva za slijedećih 12 mjeseci iznose tek 2,6.
Za proteklih godinu dana najlošiju ocjenu dali su ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj - 63% ih navodi lošiju financijsku situaciju kućanstva, s prosječnom ocjenom od samo 2,08.
Kod pogleda na financije u slijedećih godinu dana i opet se najviše ističu ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj – 60% smatra da će im financije biti lošije (prosječna ocjena 2,25).
Dok Poljaci iskazuju najveći pozitivni pomak financijske situaciju u proteklih godinu dana, Rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da im je bilo (znatno) lošije.
Česi iskazuju najveću nadu u bolju financijsku situaciju u sljedećih godinu dana (približno petina ispitanih), a rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri (57%) procjenjuju da će im biti još lošije.
Sjeverna Hrvatska 'jedva sastavlja kraj s krajem'
Oko trećine kućanstava iskazuju da će u 2011. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara, dok je takvih bilo četvrtina prije pola godine. Na drugoj strani, većina kućanstava (53%) trošiti će na trajna dobra isto kao sada ili čak manje.
Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjet kreće se u Hrvatskoj na oko 35 posto, što je oko 7 % manje nego prije pola godine. Često se događa da su ta ista kućanstva koja nastoje barem malo štedjeti opterećena i kreditima da bi zadovoljila razne dodatne odnosno dugoročne potrebe u obitelji, pokazuje GfK Barometar.
Za Hrvatsku se još može naglasiti da se najviše moraju dodatno zaduživati ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (17%) te sjevernoj Hrvatskoj (16%) a najmanje u Istri i Primorju (7%). Ipak, Istrani i Primorci najviše posežu za nagrizanjem postojeće štednje (14%).
U sjevernoj Hrvatskoj ima najviše kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem (54%). Štede pak najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (samo 24%) a najviše u Dalmaciji i Slavoniji (oko 40%).
Ovaj pregled pokazuje da je najviše kućanstava koja ipak mogu nešto štedjeti u Češkoj. Smanjivanje postojeće štednje iskazuju najviše naša i Rumunjska kućanstva, dok je zaduživanje daleko najviše u Rumunjskoj, zaključak je GfK istraživanja.
U sljedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja, oko 44 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali čak 41% kućanstava smatra da će im biti lošije.
Izraženo uobičajenom prosječnom ocjenom (od 1/znatno gore do 5/znatno bolje) financije kućanstva za slijedećih 12 mjeseci iznose tek 2,6.
Za proteklih godinu dana najlošiju ocjenu dali su ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj - 63% ih navodi lošiju financijsku situaciju kućanstva, s prosječnom ocjenom od samo 2,08.
Kod pogleda na financije u slijedećih godinu dana i opet se najviše ističu ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj – 60% smatra da će im financije biti lošije (prosječna ocjena 2,25).
Dok Poljaci iskazuju najveći pozitivni pomak financijske situaciju u proteklih godinu dana, Rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da im je bilo (znatno) lošije.
Česi iskazuju najveću nadu u bolju financijsku situaciju u sljedećih godinu dana (približno petina ispitanih), a rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri (57%) procjenjuju da će im biti još lošije.
Sjeverna Hrvatska 'jedva sastavlja kraj s krajem'
Oko trećine kućanstava iskazuju da će u 2011. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara, dok je takvih bilo četvrtina prije pola godine. Na drugoj strani, većina kućanstava (53%) trošiti će na trajna dobra isto kao sada ili čak manje.
Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjet kreće se u Hrvatskoj na oko 35 posto, što je oko 7 % manje nego prije pola godine. Često se događa da su ta ista kućanstva koja nastoje barem malo štedjeti opterećena i kreditima da bi zadovoljila razne dodatne odnosno dugoročne potrebe u obitelji, pokazuje GfK Barometar.
Za Hrvatsku se još može naglasiti da se najviše moraju dodatno zaduživati ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (17%) te sjevernoj Hrvatskoj (16%) a najmanje u Istri i Primorju (7%). Ipak, Istrani i Primorci najviše posežu za nagrizanjem postojeće štednje (14%).
U sjevernoj Hrvatskoj ima najviše kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem (54%). Štede pak najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (samo 24%) a najviše u Dalmaciji i Slavoniji (oko 40%).
Ovaj pregled pokazuje da je najviše kućanstava koja ipak mogu nešto štedjeti u Češkoj. Smanjivanje postojeće štednje iskazuju najviše naša i Rumunjska kućanstva, dok je zaduživanje daleko najviše u Rumunjskoj, zaključak je GfK istraživanja.
Preuzeto s: nhs.hr