Digitalizacija rada
EU OSHA - Digitalizacija ubrzano mijenja svijet rada i zbog nje se javlja potreba za novim i ažurnim rješenjima za sigurnost i zdravlje na radu. Cilj je istraživačkog programa Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pružiti tvorcima politika, istraživačima i poduzećima pouzdane informacije o mogućim učincima digitalizacije na sigurnost i zdravlje na radu kako bi mogli poduzeti pravovremene i učinkovite mjere za sigurnost i zdravlje radnika.
Razvoj novih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija, velika količina podataka, kolaborativna robotika, internet stvari, algoritmi, digitalne radne platforme te istovremeni porast broja radnika koji rade od kuće pružaju nove prilike radnicima i poslodavcima, ali i predstavljaju nove izazove i rizike kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu. Odgovor na izazove i rizike te maksimalno iskorištavanje prilika ovisi o tome kako se primjenjuju tehnologije, kako se njima upravlja te kako su zakonski uređene u kontekstu socijalnih, političkih i ekonomskih trendova.
EU-OSHA provodi istraživački projekt pregleda sigurnosti i zdravlja na radu (2020.–2023.) koji se nadovezuje na istraživanje o predviđanjima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu u kontekstu digitalizacije u svrhu pružanja detaljnih informacija za politike, prevenciju i praksu povezanu s izazovima i prilikama koje pruža digitalizacija u kontekstu sigurnosti i zdravlja na radu.
Istraživanje je usmjereno na sljedeća područja:
Napredna robotika i umjetna inteligencija
Sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji i napredna robotika mijenjaju koncepciju i način obavljanja ljudskog rada. Takvi su sustavi utjelovljeni (npr. u robotici) ili neutjelovljeni (npr. pametne aplikacije) i mogu obavljati radnje – s određenim stupnjem autonomije – kako bi ispunili fizičke ili kognitivne zadatke i postigli specifične ciljeve.
To ima značajne pozitivne posljedice, ne samo u području produktivnosti poslovanja, već i sigurnosti i zdravlja na radu. Na primjer, radnici više ne moraju raditi u opasnim okruženjima i obavljati opasne zadatke, a radno opterećenje moguće je optimizirati. Takvi sustavi mogu obavljati visokorizične ili nekreativne repetitivne zadatke koji su povezani s mnogim uobičajenim ili novonastalim rizicima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, a radnicima ostavljaju zadatke niskog rizika te produktivne i kreativne zadatke.
Bez obzira na to, i dalje postoje mnogi izazovi u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu koji su povezani sa sustavima temeljenima na umjetnoj inteligenciji na radnome mjestu, a uglavnom proistječu iz interakcije tih sustava s radnicima, kao što su neočekivani sudari, prekomjerno oslanjanje na takve sustave itd. Međutim, postoje i izazovi povezani sa psihosocijalnim i organizacijskim aspektima, i potrebno je odgovoriti na njih.
U istraživanju u tom području znanstvenici su prepoznali i ra