Desant na Hrvatsku s mora, kopna i iz zraka

Ova će godina biti rekordna za hrvatski turizam i po broju gostiju i po zaradi. Pokazuju to podaci o broju turista kojih je u prvih sedam mjeseci ove godine Lijepu Našu posjetilo 8,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok ih je u srpnju bilo čak 10,5 posto više nego u sedmom mjesecu 2014.

Dva milijuna vozila

Stoga se očekuje rekordnih osam milijardi eura prihoda od turizma. A da se ove godine dogodio pravi desant turista na Hrvatsku i s mora i s kopna i iz zraka, potvrđuju i podaci o prometu na autocestama, u zračnim lukama i na brodovima Jadrolinije. Pri tome su oboreni i neki rekordi te premašene neke magične granice po broju putnika i zaradi.

Dosad nijedne godine blagajne na naplatnim kućicama na Dalmatini nisu tako užurbano otkucavale račune. Na A1 u srpnju ove godine prvi je put u jednom mjesecu premašena zarada od 100 milijuna kuna i prvi put u jednom mjesecu tom autocestom prošlo je više od dva milijuna vozila. Ukupno je u prvih sedam mjeseci Dalmatinom prošlo 6,6 milijuna vozila, 560 tisuća više nego lani, a donijeli su prihod od 276,7 milijuna kuna, 5,95 posto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine.

Hrvatske autoceste (HAC) ukupno su u sedam mjeseci ove godine ubrale od cestarine 792,2 milijuna kuna, oko 41 milijun kuna više nego u istom razdoblju 2014. I druga državna tvrtka, čije bi autoceste trebale ići u privatizaciju odnosno inicijalnu javnu ponudu dionica, Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) ove godine obara rekorde u prometu i zaradi. ARZ je tako u prvih sedam mjeseci od cestarine zaradio 301,9 milijuna kuna, gotovo 20 milijuna kuna više nego lani, dok je u srpnju taj prihod iznosio 82,7 milijuna kuna, što je oko 10 milijuna kuna više nego u lanjskom srpnju.

I koncesionar na Istarskom ipsilonu Bina Istra može biti vrlo zadovoljan ovom godinom. Samo u srpnju je na Ipsilonu ubrano 35,6 milijuna kuna cestarine, što je čak 20,8 posto više nego lani. Osim rasta prometa od 6,34 posto, zato su zaslužne i više, ljetne cijene cestarine koje su od ove godine uvedene na toj autocesti. U drugom koncesionaru, Autocesti Zagreb – Macelj (AZM) još nemaju obrađene podatke za srpanj, no podaci o prometu na toj autocesti za prvih šest mjeseci pokazuju rast od 2,7 posto.

Prihode nam iz AZM-a nisu poslali. Ono što je Dalmatina među autocestama, to je splitski aerodrom među hrvatskim zračnim lukama. Resnik je u srpnju tako probio brojku od 400.000 putnika u jednom mjesecu, što se dosad nije dogodilo ni u jednoj hrvatskoj zračnoj luci. Usto splitski je aerodrom ove godine prvi put već u srpnju probio granicu od milijun putnika.

Direktor Zračne luke Split Lukša Novak kaže da će i u kolovozu broj putnika biti veći od 400.000, a zasluge za obaranje rekorda ovog srpnja osim Ultra festivala ima i to što je broj letova povećan i drugim danima, a ne samo subotom. Na Resniku sljedeće godine očekuju dva milijuna putnika.

Dubrovačka zračna luka ove godine također obara rekorde. U srpnju je preko Čilipa prošlo 328.000 putnika, sedam posto više nego u istom mjesecu lani, a u prvih sedam mjeseci 915.899 putnika, što je rast također od sedam posto. U Zračnoj luci Rijeka očekuju pak da će ove godine oboriti rekord od 180.000 putnika, a da su na dobrom putu pokazuje rast broja putnika u prvih sedam mjeseci od čak 60 posto, dok ih je u srpnju bilo 11 posto više nego u istom razdoblju 2014.

Pulski i zadarski aerodrom bilježe pak pad broj putnika i u srpnju i u prvih sedam mjeseci. No unatoč tome, pet jadranskih zračnih luka u srpnju je imalo 965.000 putnika, oko 55.000 više nego u srpnju prošle godine.

Veća zarada Jadrolinije

Jadrolinija još nema obrađene podatke za srpanj, no i podaci do lipnja ove godine su impresivni. Tako taj državni brodar u prvih šest mjeseci bilježi rast broja putnika od 8,2 posto i vozila od 5,8 posto, a to mu je donijelo 143,8 milijuna kuna prihoda od prodanih karata, što je pak 8,5 posto više nego u istom razdoblju 2014.