Deficit do kraja godine iznad 13 milijardi kuna
Rebalans proračuna
Izgledno je smanjenje plaća proračunskih korisnika za pet do deset posto. Razmišlja se i o rezanju mirovina, te o oporezivanju banaka, no ta ideja ne nailazi na podršku HNB-a
(NOVI LIST) ZAGREB – Rebalans proračuna najvjerojatnije će se naći na izvanrednoj sjednici Sabora koja bi se, kako neslužbeno doznajemo, trebala održati 26. i 27. kolovoza. Vlada je »propustila« napraviti mini rebalans u srpnju, računajući kako će se prihodima od turizma izvući do jeseni.
Međutim, sada je već jasno da rebalans treba odraditi i prije početka redovnog jesenskog zasjedanja Sabora, kako bi se u zadnja četiri mjeseca godine ipak postigli financijski učinci. Da je proračunski deficit dosegnuo za cijelu godinu planiranih 8,6 milijardi kuna, bilo je jasno još u srpnju kao i to da bi se dodatna rupa, ovisno o trošku brodogradnje, mogla kretati od 3,5 do pet milijardi kuna. Tako bi na kraju deficit proračuna mogao biti veći od 13 milijardi kuna, a to za sobom povlači i moguće dodatno zaduženje države.
Sve opcije otvorene
Planira li država značajno rezati proračunske rashode, to je moguće učiniti samo na nekolicini stavki – mirovinama, plaćama, pravima u zdravstvu, socijalnim pravima, poljoprivrednim potporama. No, ne treba zaboraviti da se rebalansom treba namaknuti i novac za isplatu šteta u poljoprivredi koje se još uvijek zbrajaju.
Iz Vlade se za sada može samo čuti kako su u planiranom rebalasu »sve opcije otvorene«, ali i da nije bitno hoće li rebalans biti koncem kolovoza ili u rujnu, već je bitno da se njime stvore kvalitetni temelji za iduću proračunsku godinu. Analize se rade, i do konca idućeg tjedna mogli bi se znati obrisi proračuna, može se čuti u Vladi. Ne bi bilo iznenađenje da se te »analize« najprije nađu pred koalicijskim partnerima, kako bi oni dali zeleno svjetlo za planirane rezove. Tvrdi se, pritom, kako niti jedna mjera neće odudarati od gospodarskog programa Vlade te da će se sve učiniti kako bi se stimulirala potrošnja građana, odnosno kućanstava. Tako se ostaje pri odluci ukidanja više stope kriznog poreza od studenog ove godine, a ne planiraju se niti porezi koji bi opteretili primanja građana. No, krila za proklamiranu potrošnju mnogima bi mogla biti srezana jer je jedna od opcija o kojoj se razmišlja dodatno smanjenje plaća proračunskih korisnika za pet do najviše deset posto. Razmišlja se i o rezanju mirovina, no već je jedan od HDZ-ovih partnera – HSS – jasno naznačio kako neće dopustiti da se mirovine diraju. Osim toga, u igri je i oporezivanje dobiti banaka, ali je pitanje hoće li ta ideja proći.
Izvlačenje dobiti
Ako bi slijedila primjer Mađarske i bankama uvela porez na aktivu od 0,45 posto, tako bi se moglo prikupiti 1,7 milijardi kuna što je u razini polovice lanjske dobiti banaka. HNB je već izrazio rezervu prema mogućnosti oporezivanja banaka, a ekonomski stručnjaci ističu kako bi to dovelo do izvlačenja dobiti banaka iz zemlje, kao i rasta kamata što bi pogodilo građane. No, uvođenje poreza bankama moglo bi omekšati sindikate u mogućim razgovorima o dodatnom rezanju plaća, jer se ta mjera Vladi već duže vrijeme sugerira upravo iz sindikalnih krugova.
Kako nam naši sugovornici tvrde, rebalans proračuna zahvatit će i prihodovnu i rashodovnu stranu. Tako je poprilično jasno da bi Vlada mogla taknuti i u zadani dio proračuna – odnosno mirovine, plaće, prava u zdravstvu, socijalna prava, poljoprivredne potpore – ili neku od tih stavki koje predstavljaju 87 posto potrošnje. Prihodovna strana proračuna nije bajna, pa je u sedam mjeseci ove godine prikupljeno čak milijardu kuna manje novca u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je najveći manjak na doprinosima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Osim toga, tek će se vidjeti kakvi su stvarni rezultati turističke sezone koja praktično završava s ovim vikendom. Istodobno, rashodovna strana, odnosno troškovi porasli su za čak 900 milijuna kuna, od čega je najviše otišlo za isplatu mirovina.
Gabrijela GALIĆ
Planirani izdaci
– plaće proračunskih korisnika – 31 milijarda kuna
– mirovine – 35 milijardi kuna
– socijalna skrb – 2,2 milijarde kuna
– porodiljne naknade – 2,14 milijardi kuna
– dječji doplatak – 1,85 milijardi
– skrb za branitelje – 931 milijun kuna
Najesen nova, skuplja zaduženja
Dio proračunskog minusa država će vjerojatno pokriti novim zaduženjima. Manjak od 13 milijardi kuna na razini cijele godine predstavlja četiri posto BDP-a, a to je, kako se tvrdi, još uvijek niži deficit no što će ga imati brojne zemlje EU-a. No, to znači da ovogodišnje zaduživanje države raste na 33,8 sa 28,8 milijardi kuna. Od tog iznosa na otplatu starih dugova ide više od 20 milijardi.
Socijalni mir, odnosno sigurnu isplatu plaća i morivina, Vlada je kupila izdavanjem obveznica u SAD-u. No, bude li igrala na daljnje osiguravanje socijalnog mira on će biti skuplji. Cijena novca na europskim tržištima mogla bi na jesen biti skuplja jer će po zaduženja doći brojne europske zemlje.
Sve opcije otvorene
Planira li država značajno rezati proračunske rashode, to je moguće učiniti samo na nekolicini stavki – mirovinama, plaćama, pravima u zdravstvu, socijalnim pravima, poljoprivrednim potporama. No, ne treba zaboraviti da se rebalansom treba namaknuti i novac za isplatu šteta u poljoprivredi koje se još uvijek zbrajaju.
Iz Vlade se za sada može samo čuti kako su u planiranom rebalasu »sve opcije otvorene«, ali i da nije bitno hoće li rebalans biti koncem kolovoza ili u rujnu, već je bitno da se njime stvore kvalitetni temelji za iduću proračunsku godinu. Analize se rade, i do konca idućeg tjedna mogli bi se znati obrisi proračuna, može se čuti u Vladi. Ne bi bilo iznenađenje da se te »analize« najprije nađu pred koalicijskim partnerima, kako bi oni dali zeleno svjetlo za planirane rezove. Tvrdi se, pritom, kako niti jedna mjera neće odudarati od gospodarskog programa Vlade te da će se sve učiniti kako bi se stimulirala potrošnja građana, odnosno kućanstava. Tako se ostaje pri odluci ukidanja više stope kriznog poreza od studenog ove godine, a ne planiraju se niti porezi koji bi opteretili primanja građana. No, krila za proklamiranu potrošnju mnogima bi mogla biti srezana jer je jedna od opcija o kojoj se razmišlja dodatno smanjenje plaća proračunskih korisnika za pet do najviše deset posto. Razmišlja se i o rezanju mirovina, no već je jedan od HDZ-ovih partnera – HSS – jasno naznačio kako neće dopustiti da se mirovine diraju. Osim toga, u igri je i oporezivanje dobiti banaka, ali je pitanje hoće li ta ideja proći.
Izvlačenje dobiti
Ako bi slijedila primjer Mađarske i bankama uvela porez na aktivu od 0,45 posto, tako bi se moglo prikupiti 1,7 milijardi kuna što je u razini polovice lanjske dobiti banaka. HNB je već izrazio rezervu prema mogućnosti oporezivanja banaka, a ekonomski stručnjaci ističu kako bi to dovelo do izvlačenja dobiti banaka iz zemlje, kao i rasta kamata što bi pogodilo građane. No, uvođenje poreza bankama moglo bi omekšati sindikate u mogućim razgovorima o dodatnom rezanju plaća, jer se ta mjera Vladi već duže vrijeme sugerira upravo iz sindikalnih krugova.
Kako nam naši sugovornici tvrde, rebalans proračuna zahvatit će i prihodovnu i rashodovnu stranu. Tako je poprilično jasno da bi Vlada mogla taknuti i u zadani dio proračuna – odnosno mirovine, plaće, prava u zdravstvu, socijalna prava, poljoprivredne potpore – ili neku od tih stavki koje predstavljaju 87 posto potrošnje. Prihodovna strana proračuna nije bajna, pa je u sedam mjeseci ove godine prikupljeno čak milijardu kuna manje novca u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je najveći manjak na doprinosima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Osim toga, tek će se vidjeti kakvi su stvarni rezultati turističke sezone koja praktično završava s ovim vikendom. Istodobno, rashodovna strana, odnosno troškovi porasli su za čak 900 milijuna kuna, od čega je najviše otišlo za isplatu mirovina.
Gabrijela GALIĆ
Planirani izdaci
– plaće proračunskih korisnika – 31 milijarda kuna
– mirovine – 35 milijardi kuna
– socijalna skrb – 2,2 milijarde kuna
– porodiljne naknade – 2,14 milijardi kuna
– dječji doplatak – 1,85 milijardi
– skrb za branitelje – 931 milijun kuna
Najesen nova, skuplja zaduženja
Dio proračunskog minusa država će vjerojatno pokriti novim zaduženjima. Manjak od 13 milijardi kuna na razini cijele godine predstavlja četiri posto BDP-a, a to je, kako se tvrdi, još uvijek niži deficit no što će ga imati brojne zemlje EU-a. No, to znači da ovogodišnje zaduživanje države raste na 33,8 sa 28,8 milijardi kuna. Od tog iznosa na otplatu starih dugova ide više od 20 milijardi.
Socijalni mir, odnosno sigurnu isplatu plaća i morivina, Vlada je kupila izdavanjem obveznica u SAD-u. No, bude li igrala na daljnje osiguravanje socijalnog mira on će biti skuplji. Cijena novca na europskim tržištima mogla bi na jesen biti skuplja jer će po zaduženja doći brojne europske zemlje.
Preuzeto s: nhs.hr