Darsu većinu prihoda donose kamioni za koje ne vrijede vinjete

U raspravi treba li na hrvatske autoceste uvesti vinjete kao sustav naplate cestarine ili ne zagovornici vinjeta često navode primjer Slovenije. U Deželi su vinjete uveli još 2008. i na 607 kilometara autocesta lani su imali 344,2 milijuna eura prihoda od cestarine. Hrvatska je, prema posljednjim dostupnim zbirnim podacima iz 2013., na ukupno 1288,5 kilometara autocesta ubrala 296,6 milijuna eura cestarine. No u Sloveniji se vinjete primjenjuju samo za vozila koja imaju manje od 3,5 tone. Za ona teža od 3,5 tone cestarina se naplaćuje po prijeđenom kilometru, kao i u Hrvatskoj. Kad se pogleda struktura prihoda od cestarine u Sloveniji, onda se može vidjeti da većina prihoda dolazi od vozila na koja se ne primjenjuju vinjete. Lani su ti prihodi iznosili 188,6 milijuna eura. Od vinjeta je Dars, slovenska državna tvrtka koja upravlja autocestama uprihodila 155,6 milijuna eura.

Dars je 2007., godinu prije uvođenja vinjeta, imao 208,8 milijuna eura prihoda od cestarine na 456 kilometara autocesta. Godinu poslije, kad su vinjete uvedene, sredinom 2008., i kad je u prometu bilo 548 kilometara autocesta, Slovenci su od cestarine uprihodili 237,9 milijuna eura. U Hrvatskoj su, primjerice, 2007. bila u prometu 1163 kilometara autocesta, a prihodi od cestarine su iznosili 258,5 milijuna eura.

Stoga se može zaključiti da je slovenski rast prihoda od cestarine odraz prije svega većeg prometa, rasta broja kilometara autocesta i viših cijena cestarine.