Cijene hrane i pića blizu EU prosjeka, a plaće na dnu
TROŠKOVI EUROPSKI, STANDARD AFRIČKI
(GLAS SLAVONIJE) Prema izračunu Eurostata, Hrvatska je prema cijenama hrane i pića u 2015. blizu prosjeka Europske unije, dok je cijenama duhana među najjeftinijima. U Hrvatskoj je košarica prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u 2015. bila 9 posto jeftinija od prosjeka u EU-u.
U Portugalu, Španjolskoj, Latviji, Estoniji i Slovačkoj cijene hrane i bezalkoholnih pića blizu su onih u Hrvatskoj. U Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Sloveniji bliže su europskom prosjeku.
Niska cijena rada
Danska je daleko najskuplja u EU-u - njene cijene hrane i pića 45 posto su više od prosjeka EU-a. Slijede Švedska i Austrija s cijenama 24, odnosno 20 posto iznad prosjeka, te Irska i Finska gdje su ti proizvodi oko 20 posto skuplji u odnosu na europski prosjek. Najniže cijene te košarice proizvoda zabilježene su u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje su za 37, odnosno 36 posto niže od prosjeka EU-a. U Bugarskoj su niže za 30, a u Litvi, Mađarskoj i Češkoj za nešto više od 20 posto u odnosu na prosjek.
Zlatna sredina kada je o toj košarici proizvoda riječ u Hrvatskoj i Uniji bila bi sasvim zadovoljavajuća da je ona prisutna i kada se govori o prosječnim primanjima. Jer, prosječna netoplaća u Hrvatskoj je oko 5722 kuna, a zadnja potrošačka košarica, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), bila je oko 6800 kuna pa se građani, u nesrazmjeru nje i primanja, odriču mnogo toga.
Prema primanjima za svoje je istočne susjede Hrvatska poput Švicarske, a za zapadne je na razini pojedinih afričkih zemalja. Jer, Norvežani, što žive najbolje u Europi, privređuju 66.000 dolara godišnje po stanovniku, a Hrvati oko 21.000 dolara, što im jamči sličan standard kao Rumunjima – gdje su cijene i plaće osjetno niže – i otprilike pola standarda Nijemaca, koji privrede, opet prilagođeno prema cijenama, 45.000 dolara po glavi stanovnika godišnje.
- Cijena sata rada u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u, a cijene su nam u prosjeku s Unijom, što znači da nam je život skup, ali ga nemamo čime financirati - komentira izvješće Eurostata predsjednik NHS-a Krešimir Sever i kaže da nacija živi izuzetno teško.
- Zbog nesrazmjera primanja i troškova košarice, troškova života, ali i od kada je olakšano blokiranje građana, ljudi su počeli mijenjati potrošačke navike, a na što su naši anketari upozoravali. Jer, prosječnom hrvatskom kućanstvu mjesečno nedostaje oko četvrtina potrebnih prihoda da bi pokrilo svoje redovite rashode pa se onda štedi na svemu – počelo se na odjeći i obući, na kućanskim aparatima, na obnovi kućanstva, na kozmetici, sredstvima za čišćenje i održavanju osobne higijene. Promijenilo se i stanje na razini zaduživanja, ljudi se sve teže zadužuju, banke su opreznije, građanima se osvetilo peglanje kartica, odlazak u crveno i minus. No, bez hrane ne mogu na čijoj stavci se prvi veliki udar dogodio 2012. kod povećanja PDV-a i za 20-postotnog poskupljenja struje i plina koji je u međvremenu, istina, nešto pojeftinio, ali je i dalje skuplji u odnosu na 2012. Zbog takvog stanja mi u Hrvatskoj sve nezdravije živimo i sve se lošije hranimo - kaže Sever.
Po cijenama mesa najjeftinija je Rumunjska, s gotovo upola jeftinijim mesom u odnosu na prosjek, a najskuplja Danska, s gotovo 40 posto većim cijenama od prosjeka. U Hrvatskoj je meso 23 posto jeftinije od prosjeka u EU-u.
Niska cijena rada
Danska je daleko najskuplja u EU-u - njene cijene hrane i pića 45 posto su više od prosjeka EU-a. Slijede Švedska i Austrija s cijenama 24, odnosno 20 posto iznad prosjeka, te Irska i Finska gdje su ti proizvodi oko 20 posto skuplji u odnosu na europski prosjek. Najniže cijene te košarice proizvoda zabilježene su u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje su za 37, odnosno 36 posto niže od prosjeka EU-a. U Bugarskoj su niže za 30, a u Litvi, Mađarskoj i Češkoj za nešto više od 20 posto u odnosu na prosjek.
Zlatna sredina kada je o toj košarici proizvoda riječ u Hrvatskoj i Uniji bila bi sasvim zadovoljavajuća da je ona prisutna i kada se govori o prosječnim primanjima. Jer, prosječna netoplaća u Hrvatskoj je oko 5722 kuna, a zadnja potrošačka košarica, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), bila je oko 6800 kuna pa se građani, u nesrazmjeru nje i primanja, odriču mnogo toga.
Prema primanjima za svoje je istočne susjede Hrvatska poput Švicarske, a za zapadne je na razini pojedinih afričkih zemalja. Jer, Norvežani, što žive najbolje u Europi, privređuju 66.000 dolara godišnje po stanovniku, a Hrvati oko 21.000 dolara, što im jamči sličan standard kao Rumunjima – gdje su cijene i plaće osjetno niže – i otprilike pola standarda Nijemaca, koji privrede, opet prilagođeno prema cijenama, 45.000 dolara po glavi stanovnika godišnje.
- Cijena sata rada u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u, a cijene su nam u prosjeku s Unijom, što znači da nam je život skup, ali ga nemamo čime financirati - komentira izvješće Eurostata predsjednik NHS-a Krešimir Sever i kaže da nacija živi izuzetno teško.
- Zbog nesrazmjera primanja i troškova košarice, troškova života, ali i od kada je olakšano blokiranje građana, ljudi su počeli mijenjati potrošačke navike, a na što su naši anketari upozoravali. Jer, prosječnom hrvatskom kućanstvu mjesečno nedostaje oko četvrtina potrebnih prihoda da bi pokrilo svoje redovite rashode pa se onda štedi na svemu – počelo se na odjeći i obući, na kućanskim aparatima, na obnovi kućanstva, na kozmetici, sredstvima za čišćenje i održavanju osobne higijene. Promijenilo se i stanje na razini zaduživanja, ljudi se sve teže zadužuju, banke su opreznije, građanima se osvetilo peglanje kartica, odlazak u crveno i minus. No, bez hrane ne mogu na čijoj stavci se prvi veliki udar dogodio 2012. kod povećanja PDV-a i za 20-postotnog poskupljenja struje i plina koji je u međvremenu, istina, nešto pojeftinio, ali je i dalje skuplji u odnosu na 2012. Zbog takvog stanja mi u Hrvatskoj sve nezdravije živimo i sve se lošije hranimo - kaže Sever.
Po cijenama mesa najjeftinija je Rumunjska, s gotovo upola jeftinijim mesom u odnosu na prosjek, a najskuplja Danska, s gotovo 40 posto većim cijenama od prosjeka. U Hrvatskoj je meso 23 posto jeftinije od prosjeka u EU-u.