Pokazuje to i činjenica da se u proteklih šest godina u Hrvatskoj povećao broj ljudi čije bogatstvo prelazi 30 milijuna dolara, odnosno 167 milijuna kuna i sada ih je oko 250, podaci su iz izvješća “The Wealth Report 2014”, koje je objavio Knight Frank, vodeća svjetska konzultantska kuća za pitanja imovine, sa sjedištem u Londonu. Prije deset godina u Hrvatskoj ih je bilo 128, a procjena je da će ih do 2023. biti čak 293, unatoč slabim gospodarskim izgledima zemlje. U imovinu multimilijunaša Knight Frank ubraja kuće za stanovanje, nekretnine, dionice i druge vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zlato, jahte, vino, satove i ostale predmete putem kojih najbogatiji nastoje sačuvati i uvećati imetak.

Sve je više siromašnih radnika

Istovremeno, ona siromašna strana Hrvatske koju prema Eurostatu čini 21 posto njenih građana, dakle oko 850.000, već godinama nema problema s kućama, stanovima i zlatom. Nekretnine su im uzele banke, jer nisu mogli vraćati dugove, a obiteljsko su zlato prodali da bi nahranili sebe i djecu. Prema istraživanju Europske komisije Hrvatska je uz Bugarsku i Grčku najsiromašnija u EU - u našoj je zemlji od 1000 građana njih 209 siromašno. Siromašnima se smatraju samci koji mjesečno raspolažu s manje od 2100 kuna, ili primjerice bračni par s dvoje djece čiji je mjesečni budžet manji od 4221 kune. Kada bi se iz računice isključili socijalna pomoć i naknada za nezaposlene koje isplaćuje država, u Hrvatskoj bi siromašno bilo čak trideset posto građana!

- U našoj zemlji odavno nije dovoljno biti zaposlen da bi mogao normalno živjeti. Posljednja četiri mjeseca, pet dana tjedno odlazim na posao i radim osam sati, kao i posljednjih pet godina. No, razlika je u tome što četiri mjeseca nisam dobio plaću. Ružno je to reći, ali, srećom, nemam suprugu i djecu, jer da ih imam - oni bi gladovali. Posudio sam 1500 kuna da mi ponovno uključe struju, kako ću novac vratiti - ne znam. Ako ništa drugo, smršavio sam šest kilograma posljednjih mjeseci - kaže nam jedan mladi slavonski grafički dizajner.

45 tisuća djece siromašno je

Njegove riječi potvrđuje i statistika, naime, petina od 800 tisuća mladih u Hrvatskoj u povećanom je riziku od siromaštva, njih je, dakle, oko 150.000. Naš sugovornik je tako jedan od 85.000 radnika koji su unatoč tomu što su zaposleni - siromašni. Ipak, jasno je da je najugroženija populacija ona koja svakodnevno lista oglasnike i čita rijetke ponude za posao na zavodu za zapošljavanje. Njih je sada oko 296 tisuća. Dugo ih nije bilo toliko “malo”, no brzo će se brojka ponovno približiti 350.000 kada se koncem rujna i u listopadu s Jadrana počnu vraćati deseci tisuća sezonaca.

Kao jedan od zabrinjavajućih trendova u Hrvatskoj često se ističe ubrzano smanjenje broja stanovnika zemlje zbog izrazito negativnog prirodnog prorasta. Više ljudi umire nego što ih se rađa. Manji broj rođene djece nije ničiji hir, tko još želi na svijet donijeti dijete koje će odmah po rođenju postati socijalni slučaj? Kakav je život pred tom osobom i kakve će mu se mogućnosti otvoriti da se obrazuje i usavršava ako je - gladna? Da je sve više djece siromašno pokazuje i podatak da se njihov broj u samo dvije godine povećao za deset posto te ih je sada u Hrvatskoj oko 45.000.

Onih 250 hrvatskih multimilijunaša raspolaže s najmanje 41 milijardom kuna, s tim da je taj iznos zasigurno i znatno veći. Da je empatije bogatih prema siromašnima više, koliko bi djece u Hrvatskoj bilo gladno? Koliko bi obitelji reklo: “Ne možemo si priuštiti dijete”?

Eduard SOUDIL
 
 

SIROMAŠNO JE

26% starijih od 65 godina

17% osoba u dobi od 17. do 54. godine

42% jednočlanih kućanstava u kojoj živi žena

41% kućanstava u kojima živi samac stariji od 65 godina

40% kućanstva u kojima živi samohrani roditelj i dijete

15% kućanstava u kojima žive dva roditelja i dijete

Devet kriterija siromaštva

Materijalno danas oskudijeva oko 20 posto građana Hrvatske. Devet je kriterija koji određuju je li netko u oskudici. To su:

- kašnjenje s plaćanjem najamnine

- kašnjenje s plaćanjem režija

- kašnjenje s plaćanjem kredita

- nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan godišnjeg odmora izvan kuće

- nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadrži meso svaki drugi dan

- nemogućnost kućanstva da si priušti telefon

- nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak

- nemogućnost kućanstva da si priušti televizor ili perilicu za rublje i da kupi automobil

- nemogućnost kućanstva da ima adekvatno grijanje zimi

ONI KOJI NE MOGU ISPUNITI NAJMANJE ČETIRI STAVKE U MATERIJALNOJ SU OSKUDICI

Šestogodišnja strategija

U skladu s glavnim ciljem Strategije Europa 2020. Hrvatska želi u sljedećih šest godina smanjiti broj osoba u riziku od siromaštva za 150 tisuća. U istom razdoblju s ciljem smanjenja siromaštva namjera je povećati broj ljudi u dobi od 30 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem za 35 %, smanjiti nezaposlenost, povećati zaposlenost na najmanje 59 % te smanjiti broj onih koji rano napuštaju školovanje. Za ostvarenje tih prioriteta predviđene su aktivnosti u okviru osam strateških područja: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost te uravnoteženi regionalni razvoj.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr