Branko Hrvatin traži osnivanje sudova za radne sporove
PREDSJEDNIK VRHOVNOGA SUDA PREDLAŽE UVO
Zasad govorimo o ideji – Branko Hrvatin
– Razmatramo najozbiljnije tu ideju. Kolege iz Njemačke ponudili su nam pomoć da nas upoznaju sa svojim sustavom sudova za radne sporove i kad se konzultiramo s njima izaći ćemo pred Vladu s vlastitim prijedlogom – rekao nam je Branko Hrvatin.
Poplava tužbi
Sudska vlast ima dovoljno razloga za uvođenje posebnih radnih sudova. Neki od njih su i sebični, jer radni sporovi su jedan od uzroka što se godišnji priljev sudskih predmeta ne smanjuje. Primjerice, samo što se tiče državne administracije, dakle Vlade, ministarstava i njenih agencija, godišnji priljev radnih sporova kreće se posljednjih godina između tisuću i tisuću i pol, a kad se zbroje svi radni sporovi protiv države ta se brojka penje na oko četiri tisuće. Kad se toj brojci pribroje i poduzeća u državnom vlasništvu te privatni sektor, broj radnih sporova kojima se pravosuđe godišnje bavi je između 20 i 30 tisuća. Neisplata određene naknade po kolektivnom ugovoru, recimo za prekovremeni rad, odore ili cipele za policiju, tako može MUP i državu koštati nekoliko tisuća predmeta.
I te sporove država u pravilu gubi jer se radi o pravima proizašlima iz zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora, a svote koje država isplaćuje znatno povećavaju i visoki sudski troškovi. Točan broj radnih sporova, međutim, teško je utvrditi, jer ih tek rijetki sudovi vode u posebnim upisnicima, a zbog olakšavanja jednostranih raskida kolektivnih ugovora novim Zakonom o radu, sudove u Hrvatskoj tek čeka poplava takve vrste predmeta.
Promptna provedba presuda
– Rješenja tek razmatramo. Možda ćemo zaključiti da se odlučimo na uvođenje specijaliziranih odjela, grupiranih u najvećim regionalnim sudovima. Ali cilj nam je postići ujednačenu primjenu prava, značajno ubrzanje postupaka te, što je najvažnije, promptnu provedbu sudskih odluka – smatra Hrvatin.
Već sada sudovi u Hrvatskoj imaju naputke da ubrzano postupaju u radnim sporovima, međutim, stalan priljev predmeta onemogućuje ažurnost i specijalizaciju sudaca. Ideja predsjednika Vrhovnog suda jest da bi se radni sporovi u budućnosti mogli rješavati i po principu presedanskog prava, odnosno da se brojni sindikalni predmeti rješavaju praktički jednim potezom, ako se odnose na isti problem. Također, radni sudovi bi mogli dobiti i ovlast da kažnjavaju pravne osobe koje ne poštuju njihove odluke, jer danas nije rijedak slučaj da tvrtke odbijaju provesti odluke sudova, posebice one o vraćanju otpuštenog zaposlenika na radno mjesto.
– Zasad govorimo o ideji, za čiju smo realizaciju krenuli u konzultacije sa stručnjacima iz inozemstva. Ali u roku od godinu ili dvije ta ideja bi već mogla biti u punoj funkciji – rekao nam je predsjednik Vrhovnog suda.
Ribić: Nekom je došlo do pameti
Predsjednik velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić podržao je zamisao o uvođenju specijaliziranih radnih sudova.
– Konačno je nekom došlo do pameti da realizira ideju o kojoj mi odavno govorimo. Apsolutno pozdravljam i podržavam osnivanje specijaliziranih sudova za radne sporove, jer nije razumno da se za pojedinačnu isplatu deset tisuća božićnica odvija deset tisuća sporova. Osim presedanskog prava, trebalo bi još i dati sindikatima aktivnu legitimaciju za zastupanje svojih članova, da se može ići i u sindikalnu akciju prema sudovima – komentirao je Vilim Ribić.
Sever: Ideja ima našu podršku
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever također podržava osnivanje radnih sudova.
– Poznato mi je da predsjednik Vrhovnoga suda podupire sindikalnu ideju o formiranju radnih sudova. Doista bi bilo dobro da se ta ideja realizira i da se osnuju specijalizirani sudovi, a ako to nije moguće, onda će za prvu ruku svakako biti potrebno specijalizirati odjele. Strašno je do koje mjere se krše radnička prava u Hrvatskoj, a zbog pretrpanosti sudova, kad pravda dođe na red, ljudi što se spore već su krahirali. Ne mogu govoriti uime svih, ali vjerujem da će za ovu inicijativu predsjednik Vrhovnoga suda dobiti podršku od svih sindikalnih središnjica – rekao nam je Sever.
Poplava tužbi
Sudska vlast ima dovoljno razloga za uvođenje posebnih radnih sudova. Neki od njih su i sebični, jer radni sporovi su jedan od uzroka što se godišnji priljev sudskih predmeta ne smanjuje. Primjerice, samo što se tiče državne administracije, dakle Vlade, ministarstava i njenih agencija, godišnji priljev radnih sporova kreće se posljednjih godina između tisuću i tisuću i pol, a kad se zbroje svi radni sporovi protiv države ta se brojka penje na oko četiri tisuće. Kad se toj brojci pribroje i poduzeća u državnom vlasništvu te privatni sektor, broj radnih sporova kojima se pravosuđe godišnje bavi je između 20 i 30 tisuća. Neisplata određene naknade po kolektivnom ugovoru, recimo za prekovremeni rad, odore ili cipele za policiju, tako može MUP i državu koštati nekoliko tisuća predmeta.
I te sporove država u pravilu gubi jer se radi o pravima proizašlima iz zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora, a svote koje država isplaćuje znatno povećavaju i visoki sudski troškovi. Točan broj radnih sporova, međutim, teško je utvrditi, jer ih tek rijetki sudovi vode u posebnim upisnicima, a zbog olakšavanja jednostranih raskida kolektivnih ugovora novim Zakonom o radu, sudove u Hrvatskoj tek čeka poplava takve vrste predmeta.
Promptna provedba presuda
– Rješenja tek razmatramo. Možda ćemo zaključiti da se odlučimo na uvođenje specijaliziranih odjela, grupiranih u najvećim regionalnim sudovima. Ali cilj nam je postići ujednačenu primjenu prava, značajno ubrzanje postupaka te, što je najvažnije, promptnu provedbu sudskih odluka – smatra Hrvatin.
Već sada sudovi u Hrvatskoj imaju naputke da ubrzano postupaju u radnim sporovima, međutim, stalan priljev predmeta onemogućuje ažurnost i specijalizaciju sudaca. Ideja predsjednika Vrhovnog suda jest da bi se radni sporovi u budućnosti mogli rješavati i po principu presedanskog prava, odnosno da se brojni sindikalni predmeti rješavaju praktički jednim potezom, ako se odnose na isti problem. Također, radni sudovi bi mogli dobiti i ovlast da kažnjavaju pravne osobe koje ne poštuju njihove odluke, jer danas nije rijedak slučaj da tvrtke odbijaju provesti odluke sudova, posebice one o vraćanju otpuštenog zaposlenika na radno mjesto.
– Zasad govorimo o ideji, za čiju smo realizaciju krenuli u konzultacije sa stručnjacima iz inozemstva. Ali u roku od godinu ili dvije ta ideja bi već mogla biti u punoj funkciji – rekao nam je predsjednik Vrhovnog suda.
Ribić: Nekom je došlo do pameti
Predsjednik velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić podržao je zamisao o uvođenju specijaliziranih radnih sudova.
– Konačno je nekom došlo do pameti da realizira ideju o kojoj mi odavno govorimo. Apsolutno pozdravljam i podržavam osnivanje specijaliziranih sudova za radne sporove, jer nije razumno da se za pojedinačnu isplatu deset tisuća božićnica odvija deset tisuća sporova. Osim presedanskog prava, trebalo bi još i dati sindikatima aktivnu legitimaciju za zastupanje svojih članova, da se može ići i u sindikalnu akciju prema sudovima – komentirao je Vilim Ribić.
Sever: Ideja ima našu podršku
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever također podržava osnivanje radnih sudova.
– Poznato mi je da predsjednik Vrhovnoga suda podupire sindikalnu ideju o formiranju radnih sudova. Doista bi bilo dobro da se ta ideja realizira i da se osnuju specijalizirani sudovi, a ako to nije moguće, onda će za prvu ruku svakako biti potrebno specijalizirati odjele. Strašno je do koje mjere se krše radnička prava u Hrvatskoj, a zbog pretrpanosti sudova, kad pravda dođe na red, ljudi što se spore već su krahirali. Ne mogu govoriti uime svih, ali vjerujem da će za ovu inicijativu predsjednik Vrhovnoga suda dobiti podršku od svih sindikalnih središnjica – rekao nam je Sever.
Preuzeto s: nhs.hr