Bez rasta osobne potrošnje nema oporavka
Drugi kvartal ove godine ujedno je i šesti za redom u kojem se na godišnjoj razini bilježi pad BDP-a
(VJESNIK) Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju ove godine realno manji za 2,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, prva je procjena koju je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). To je ista stopa pada kao i u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.
Drugi kvartal ove godine ujedno je i šesti za redom u kojem se na godišnjoj razini bilježi pad BDP-a. Hrvatska negativne stope BDP-a bilježi od početka prošle godine i BDP je u prvom kvartalu 2009. na godišnjoj razini realno pao za 6,7 posto, u drugom za 6,3 posto, pad je u trećem tromjesečju usporen na 5,7 posto, u četvrtom na 4,5 posto.
Prema podacima DZS-a, BDP je u 2009. u odnosu na 2008. realno pao za 5,8 posto. U prvom i drugom tromjesečju ove godine BDP pada po stopi od 2,5 posto. Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, analitičari Raiffeisena pretpostavljaju da je pad potrošnje, posebno osobne, najviše pridonio padu s obzirom na to da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. Na to upućuju i podaci iz realnog sektora. Naime, trgovina na malo u drugom je tromjesečju zabilježila realan pad od 4,4 posto. Osim toga, osobna potrošnja determinirana je i još uvijek relativno visokim potrošačkim pesimizmom, zatim nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (rast nezaposlenosti u odnosu na drugo tromjesečje 2009.), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te i dalje razmjerno slabom kreditnom aktivnošću banaka. Nadalje, investicije u fiksni kapital zasigurno su nastavile s padom, budući da je pod pritiscima smanjene potrošnje i negativnih kretanja država smanjila investicijsku aktivnost, a još uvijek nema naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru. Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada.
Pozitivan doprinos očekuje se jedino od neto izvoza roba i usluga, što potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno rastu robnog izvoza uz istodobni pad uvoza. Tako je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba porastao 18,4 posto, a uvoz roba se smanjio 2,6 posto. Treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju imat će glavna turistička sezona, koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji, što će i dalje pozitivno djelovati na BDP. S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te vjerojatni pad potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5 posto, a za cijelu godinu analitičari RBA očekuju pad od 1,5 posto.
Analitičari - brojke su u skladu s predviđanjima
Glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja nije iznenađen objavljenim preliminarnim podacima o BDP-u. »Iz mjesečnih podataka o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo i osobnoj potrošnji mogao se izvesti zaključak kako će pad biti negdje u ovim okvirima. Kada DZS objavi potpune podatke, očekujemo da će oni ukazati i na pad investicijskih aktivnosti, dok je rast neto izvoza zaslužan što pad nije još veći«, zaključuje Šaravanja. Dodaje kako se u drugoj polovici godine može očekivati puno manji pad, a iznenađenje ne bi bilo ni eventualni blagi rast BDP-a na kvartalnoj razini u trećem tromjesečju. »Nakon šest negativnih kvartala zaredom, stvoren je bazni učinak koji ne treba zanemariti, no na godišnjoj razini nećemo mijenjati svoje prognoze o padu BDP-a od jedan posto«, kaže Šaravanja. Direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić kaže kako su njihove prognoze bile malo pesimističnije - pad BDP-a od 2,8 posto. »Smatram kako je na pad najviše utjecalo smanjenje radova u građevinarstvu te pad investicija i industrijske proizvodnje na godišnjoj razini«, objašnjava Stojić. Kao i u Zabi, i u Hypou procjenjuju kako bi treće tromjesečje trebalo donijeti minimalni pad ili čak rast, ponajprije zbog turističke sezone koja je bila bolja od očekivanja. Ipak, Stojić upozorava da tek treba vidjeti efekte pojačanih dolazaka, budući da su hotelijeri zbog krize i pritiska konkurencije iz ostalih zemalja bili prisiljeni sniziti cijene. [A. Ku.]
Dug opće države potkraj travnja
Ukupni je dug opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, potkraj travnja ove godine iznosio 120,55 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u bio je 35,7 posto, pokazuju podaci Ministarstva financija. Ukupni dug opće države u travnju se u odnosu na ožujak povećao za 358,8 milijuna kuna, na što je utjecalo povećanje domaće komponente duga za 405,4 milijuna kuna, dok je inozemni dug na mjesečnoj razini smanjen za 46,6 milijuna kuna.
Prema podacima iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva, potkraj travnja je inozemni dug opće države iznosio 35,42 milijarde kuna, a unutarnji 85,13 milijardi. U prva četiri mjeseca ukupni je dug opće države porastao za 2,7 milijardi kuna. Tako se i udio duga opće države u BDP-u povećao s 35,4 posto potkraj prošle godine na 35,7 posto potkraj travnja.
Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći se dio javnog duga i dalje odnosi na središnju državu s iznosom od 112,99 milijardi kuna, dok je dug izvanproračunskih korisnika 5,51 milijardu kuna, a lokalnih jedinica 2,04 milijarde.
I većina porasta duga opće države u prva četiri mjeseca odnosi se na središnju državu koja je svoj ukupni dug u odnosu na kraj prošle godine povećala za 2,73 milijarde kuna (2,5 posto). Središnja država najviše se zadužuje na domaćem tržištu i potkraj travnja je unutarnji dug središnje države bio 79,29 milijardi kuna, što je 4,82 milijarde kuna ili 6,4 posto više nego potkraj prošle godine. Istodobno je pak središnja država u prva četiri mjeseca smanjila svoj vanjski dug za nešto više od dvije milijarde kuna, s 35,78 milijardi kuna potkraj lanjskog prosinca na 33,7 milijardi kuna potkraj ovogodišnjeg travnja. Ukupna državna jamstva iznosila su u travnju 41,2 milijarde kuna. Državna su jamstva u odnosu na kraj prošle godine povećana za gotovo tri milijarde kuna, pa se i njihov udio u BDP-u povećao s 11,5 posto potkraj prošle godine na 12,2 posto potkraj travnja ove.
Ukupni dug HBOR-a na kraju travnja iznosio je 13,2 milijarde kuna, što je 909 milijuna kuna više nego potkraj prošle godine, a njegov je udio u BDP-u bio 3,9 posto (3,7 posto potkraj 2009.). Tako ukupni dug opće države, državna jamstva i dug HBOR-a potkraj ožujka ove godine iznose 174,99 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 51,8 posto, dok je taj udio potkraj prošle godine bio 50,6 posto.
Daniel Patrik Brčić
Prema podacima DZS-a, BDP je u 2009. u odnosu na 2008. realno pao za 5,8 posto. U prvom i drugom tromjesečju ove godine BDP pada po stopi od 2,5 posto. Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, analitičari Raiffeisena pretpostavljaju da je pad potrošnje, posebno osobne, najviše pridonio padu s obzirom na to da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. Na to upućuju i podaci iz realnog sektora. Naime, trgovina na malo u drugom je tromjesečju zabilježila realan pad od 4,4 posto. Osim toga, osobna potrošnja determinirana je i još uvijek relativno visokim potrošačkim pesimizmom, zatim nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (rast nezaposlenosti u odnosu na drugo tromjesečje 2009.), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te i dalje razmjerno slabom kreditnom aktivnošću banaka. Nadalje, investicije u fiksni kapital zasigurno su nastavile s padom, budući da je pod pritiscima smanjene potrošnje i negativnih kretanja država smanjila investicijsku aktivnost, a još uvijek nema naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru. Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada.
Pozitivan doprinos očekuje se jedino od neto izvoza roba i usluga, što potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno rastu robnog izvoza uz istodobni pad uvoza. Tako je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba porastao 18,4 posto, a uvoz roba se smanjio 2,6 posto. Treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju imat će glavna turistička sezona, koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji, što će i dalje pozitivno djelovati na BDP. S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te vjerojatni pad potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5 posto, a za cijelu godinu analitičari RBA očekuju pad od 1,5 posto.
Analitičari - brojke su u skladu s predviđanjima
Glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja nije iznenađen objavljenim preliminarnim podacima o BDP-u. »Iz mjesečnih podataka o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo i osobnoj potrošnji mogao se izvesti zaključak kako će pad biti negdje u ovim okvirima. Kada DZS objavi potpune podatke, očekujemo da će oni ukazati i na pad investicijskih aktivnosti, dok je rast neto izvoza zaslužan što pad nije još veći«, zaključuje Šaravanja. Dodaje kako se u drugoj polovici godine može očekivati puno manji pad, a iznenađenje ne bi bilo ni eventualni blagi rast BDP-a na kvartalnoj razini u trećem tromjesečju. »Nakon šest negativnih kvartala zaredom, stvoren je bazni učinak koji ne treba zanemariti, no na godišnjoj razini nećemo mijenjati svoje prognoze o padu BDP-a od jedan posto«, kaže Šaravanja. Direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić kaže kako su njihove prognoze bile malo pesimističnije - pad BDP-a od 2,8 posto. »Smatram kako je na pad najviše utjecalo smanjenje radova u građevinarstvu te pad investicija i industrijske proizvodnje na godišnjoj razini«, objašnjava Stojić. Kao i u Zabi, i u Hypou procjenjuju kako bi treće tromjesečje trebalo donijeti minimalni pad ili čak rast, ponajprije zbog turističke sezone koja je bila bolja od očekivanja. Ipak, Stojić upozorava da tek treba vidjeti efekte pojačanih dolazaka, budući da su hotelijeri zbog krize i pritiska konkurencije iz ostalih zemalja bili prisiljeni sniziti cijene. [A. Ku.]
Dug opće države potkraj travnja
Ukupni je dug opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, potkraj travnja ove godine iznosio 120,55 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u bio je 35,7 posto, pokazuju podaci Ministarstva financija. Ukupni dug opće države u travnju se u odnosu na ožujak povećao za 358,8 milijuna kuna, na što je utjecalo povećanje domaće komponente duga za 405,4 milijuna kuna, dok je inozemni dug na mjesečnoj razini smanjen za 46,6 milijuna kuna.
Prema podacima iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva, potkraj travnja je inozemni dug opće države iznosio 35,42 milijarde kuna, a unutarnji 85,13 milijardi. U prva četiri mjeseca ukupni je dug opće države porastao za 2,7 milijardi kuna. Tako se i udio duga opće države u BDP-u povećao s 35,4 posto potkraj prošle godine na 35,7 posto potkraj travnja.
Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći se dio javnog duga i dalje odnosi na središnju državu s iznosom od 112,99 milijardi kuna, dok je dug izvanproračunskih korisnika 5,51 milijardu kuna, a lokalnih jedinica 2,04 milijarde.
I većina porasta duga opće države u prva četiri mjeseca odnosi se na središnju državu koja je svoj ukupni dug u odnosu na kraj prošle godine povećala za 2,73 milijarde kuna (2,5 posto). Središnja država najviše se zadužuje na domaćem tržištu i potkraj travnja je unutarnji dug središnje države bio 79,29 milijardi kuna, što je 4,82 milijarde kuna ili 6,4 posto više nego potkraj prošle godine. Istodobno je pak središnja država u prva četiri mjeseca smanjila svoj vanjski dug za nešto više od dvije milijarde kuna, s 35,78 milijardi kuna potkraj lanjskog prosinca na 33,7 milijardi kuna potkraj ovogodišnjeg travnja. Ukupna državna jamstva iznosila su u travnju 41,2 milijarde kuna. Državna su jamstva u odnosu na kraj prošle godine povećana za gotovo tri milijarde kuna, pa se i njihov udio u BDP-u povećao s 11,5 posto potkraj prošle godine na 12,2 posto potkraj travnja ove.
Ukupni dug HBOR-a na kraju travnja iznosio je 13,2 milijarde kuna, što je 909 milijuna kuna više nego potkraj prošle godine, a njegov je udio u BDP-u bio 3,9 posto (3,7 posto potkraj 2009.). Tako ukupni dug opće države, državna jamstva i dug HBOR-a potkraj ožujka ove godine iznose 174,99 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 51,8 posto, dok je taj udio potkraj prošle godine bio 50,6 posto.
Daniel Patrik Brčić
Preuzeto s: nhs.hr