24.8.2011.

Banke nude HAC-u kredit uz kamatu od 6,5%

(Poslovni dnevnik)
Skupina od pet-šest banaka predvođenih Zabom i PBZ-om za kredit od 270 milijuna eura na rok od sedam godina traži kamatu Euribor plus 450 baznih bodova

Udarnički tempo cestogradnje u dobrom dijelu proteklog desetljeća podigao je Hrvatskim autocestama žetvu cestarina, no revnost u investiranju istodobno ih svako malo gura na tržište kredita. Ovaj tjedan HAC zaključuje veliki kreditni aranžman, već četvrti ove godine u kojoj je odradio više od pola milijarde eura zaduženja. Rok za davanje ponuda banaka (po natječaju s kraja lipnja) za dugoročni kredit u iznosu od čak 270 milijuna eura ili dvije milijarde kuna istekao je ponedjeljak, a prema saznanjima Poslovnog dnevnika, ponudu je uputio samo domaći konzorcij banaka.

Budući da je konkurencija očito izostala (službenu potvrdu iz HAC-a nismo uspjeli dobiti), teško je ocjenjivati pristiglu ponudu, no evidentno je da će HAC prilično skupo - ili barem osjetno skuplje nego u prethodnim ovogodišnjim aranžmanima - platiti 2 milijarde kuna na rok od sedam godina, posebice s obzirom na državno jamstvo. Prema neslužbenim informacijama, naime, ta je skupina od pet-šest banaka predvođenih dvjema najvećim, Zagrebačkom i Privrednom, ponudu utvrdila uz kamatu Euribor plus 450 baznih bodova (4,5 postotna poena), što implicira kamatu od oko 6,5 posto. Usto pak ide i trošak aranžiranja od 1,5 posto vrijednosti kredita. "450 baznih bodova povrh euribora čini se dosta skupo. Ali to je tržište", uz dosta zadrške kaže iskusni bankar iz jedne od banaka koje nisu dio konzorcija. U krugu 'promatrača' mogu se čuti i ciničniji komentari vezano uz tu cijenu financiranja (kvazi)države. Drugi pak kažu kako je ovo prvi veći kredit otkako se situacija na međunarodnim financijskim tržištima ponovno zakomplicirala te da on samo pokazuje trend pogoršanja uvjeta zaduživanja s kojima se u tzv. fundingu suočavaju i banke kreditori. Za toliki iznos kredita, kaže, relevantni su inozemni izvori financiranja i premije rizika države, a ne domaća štednja. "Dovoljno je reći da je referentna premija rizika za Hrvatsku, mjerena credit default swapom (CDS-om), u nepuna dva mjeseca porasla sa 260 na oko 370 baznih bodova. To jednostavno ima svoj odraz u cijeni, a bojim se da u dogledno vrijeme situacija neće ni biti bitno bolja", ističe jedan od sugovornika. Ostaje, međutim, primijetiti da je raspon cijena u nekoliko prethodnih najtečaja u kojima je za kreditiranje HAC-a konkuriralo više igrača bio prilično velik. Iako će se sa zaključenjem ovog natječaja već realizirana ovogodišnja zaduženja popeti na 780 milijuna eura, to neće biti i posljednja HAC-ova 'javna nabava kredita' u ovoj godini. Ukupni plan zaduživanja Hrvatskih autocesta za 2011. iznosi 6,7 milijardi kuna što znači da u preostala četiri mjeseca treba osigurati još oko milijardu kuna.

Samo otplate starih kredita HAC-a u ovoj godini premašuju 5,2 milijarde kuna, što je čak 3,6 milijardi kuna više nego lani. Kako je za ovu godinu planirano i nešto više novca nego lani izdvojiti za ulaganja u cestogradnju, ukupne potrebe zaduživanja 2011. to podiže za oko 1,5 milijardi, na 6,7. Ako je suditi prema stanju kratkoročnih obveza u polugodišnjem izvješću, pritisak refinaniciranja dugova HAC-a i dalje je dosta velik. Od sredine ove do sredine iduće godine obveze prema financijskim institucijama iznose oko 4,2 milijarde kuna (ukupne kratkoročne obveze su 200-injak milijuna veće). U isto vrijeme HAC-ove dugoročne obveze sredinom ove godine iznose 16,8 milijardi kuna. Zaduženost kompanije ove će se godine povećati za oko 200 milijuna eura, na nešto više od 3 milijarde eura. Prema projekcijama u Financijskom planu za 2011. na kraju ove godine zaduženost će biti oko 22,7 milijardi kuna. Imajući u vidu razinu zaduženosti i teret njezina servisiranja, mnogi su skloni reći kako je HAC za državu svojevrsni pandan brodogradnji. Od prihoda od cestarina (1,34 milijarde kuna) i kapitalnih transfera iz proračuna (dio trošarina u iznosu 1,4 milijarde kuna) HAC će ove godine pokriti samo 29 posto ukupnog iznosa financiranja otplata kredita i rashoda poslovanja.

Izvor: Poslovni dnevnik

Piše: Jadranka Dozan

Objavljeno: 23. 8. 2011.