Autocesta Rijeka-Zagreb izgubila 8,6 milijuna kuna

RIJEKA Na autocesti Rijeka – Zagreb nestalo je gotovo 400.000 vozila u prvih pet mjeseci ove godine uz jednako zabrinjavajući pad prihoda od desetak posto u prvom kvartalu. Kriza sve više ubire danak u prometu i cestarini, stvara nove financijske manjkove u prezaduženom ARZ-u, te u ogledalu nudi jasnu sliku pada gospodarskih aktivnosti u državi paralelno sa lošom najavom turističke sezone.

Recesija se na autocesti osjetila i prošle godine kada je po prvi put nakon desetak godina uzlaznog trenda, razina prometa pala za tri posto uz smanjenje prihoda za gotovo deset milijuna kuna (stopa od 1,94 posto na godišnjoj razini).

Nema razloga za optimizam

U ovoj godini bila su dovoljna samo tri mjeseca da prihod padne za približno još desetak milijuna kuna.

Siva statistika

5,4 milijuna vozila – 2009. (siječanj-svibanj)

5,01 milijun vozila – 2010. (siječanj-svibanj)

393.919 vozila – manjak u ovoj godini

8,6 milijuna kuna – manji prihod od cestarine

Pogoršanje

Smanjeni prihodi od cestarine dodatno će pogoršati financijsku stabilnost »Autoceste Rijeka-Zagreb«

Od siječnja do ožujka prošle godine naplaćeno je 77,47 milijuna kuna cestarine, a ove godine 68,86 milijuna kuna u istom razdoblju, što je za 11,18 posto manje. Isti trend pokazuje i broj vozila, pa je tako od siječnja do svibnja prošle godine autocestom prošlo 5,4 milijuna vozila, dok se ove godine stiglo tek do brojke od 5,013 milijuna vozila. Precizno je utvrđeno kako je u ovoj godini između Zagreba i Rijeke nestalo točno 393.919 vozila, što je oko 7,5 posto manje.

Zanimljiv je podatak da je naplata na autocesti Rupa – Rijeka pretrpjela najmanju štetu, te je tamo prošlo ukupno 681.258 vozila, otprilike isto kao i prošle godine. Međutim, ni tu nema razloga za optimizam, jer je riječ o iznimno kratkoj dionici, gdje cestarina iznosi svega pet kuna za osobni automobil, pa su ti prihodi blizu troškova za održavanje ceste i pogona naplate.

Pogoršane financije ARZ-a

Ujedno ta dionica ostaje trajan podsjetnik na kardinalne pogreške u strategiji gradnje autocesta u Hrvatskoj, što dokazuje dnevni prosjek od 4.526 vozila koliko ih unutar jedne godine prođe između Rupe i Rijeke, otprilike četiri puta manje od prosječnog prometa između Zagreba i Rijeke.

Smanjeni prihodi od cestarine dodatno će pogoršati financijsku stabilnost »Autoceste Rijeka-Zagreb« koja se morala zadužiti za 200 milijuna eura kako bi nepotrebno platila proširenje koncesije Hrvatskim autocestama i tako dobila pravo građenja punog profila riječke obilaznice, koji seneće naplaćivati i donositi prihode. ARZ-u će, prema procjenama menadžmenta, nedostajati oko 400 milijuna kuna godišnje za podmirivanje svih obveza. Sredstva mora osigurati država, a o tome će uskoro raspravljati hrvatska Vlada.