Autocesta bez auta
(Novi list)
Najjužnija dionica »Dalmatine« prometom ne opravdava gradnju
Prosječni godišnji dnevni prosjek od Zagvozda do Ravče iznosi svega 3.013 vozila, ili preciznije – lani su tom dionicom u oba smjera prolazila tek dva automobila u minuti. To je šest puta manje od prometa na autocesti Rijeka – Zagreb
RIJEKA – Ovog siječnja je autocestom od Zagvozda do Ravče dnevno prolazilo oko 1.500 vozila, otprilike jedan auto u minuti računajući oba smjera. Za one slabije upućene, nije riječ o nekoj maloj zabačenoj prometnici, već dionici autoceste s četiri prometna traka dužine 27 kilometara. Ujedno je riječ o najjužnijoj dionici autoceste u Dalmaciji, koja prometom ne opravdava svoju gradnju, te spada među neslavne rekordere u državi. Njezin prosjek nije bitno bolji niti kad se uzme cijela prošla godina u obzir, jer i tada prosječni godišnji dnevni prosjek (PGDP) iznosi svega 3.013 vozila, otprilike dvostruko više nego u siječnju, pa bi tako ispalo da su prošle godine ovom dionicom prolazila dva auta u minuti.
Zaustaviti gradnju autocesta
Na Pelješkom mostu još manji promet
Priča ima isti epilog i prema dionici Ploče – Pelješac i projektu istoimenog mosta. Ako se most doista izgradi 2015. godine, kako je to najavljivao ministar prometa, Božidar Kalmeta, sasvim je izvjesno da će na njemu biti još manji promet od onoga na pristupnoj autocesti. Zašto? Prije svega, put se prema Dubrovniku uopće neće bitno skratiti preko mosta, čak ni kad se uračuna eventualno čekanje na prolaz granice u Neumu. Još je važnije što tako skup objekt kao što je Pelješki most jednostavno mora biti u režimu naplate po istom principu po kojem se već 30 godina naplaćuje Krčki most, koji za razliku od Pelješca uopće nema alternativni pristup, pa bi po tom kriteriju trebao biti besplatan.
Kako god se računalo, to je otprilike šest puta manje od prometa na autocesti Rijeka – Zagreb, gdje je prošle godine dnevno prolazilo 18.370 vozila. Službeni podaci Odjela za tipizaciju prometnog sustava, sigurnost i brojanje prometa u Hrvatskim autocestama ujedno pokazuju da je autocesta Bosiljevo – Ravča prošle godine imala 9.735 vozila dnevno, otprilike dvostruko manje od autoceste Rijeka – Zagreb i autoceste Zagreb – Lipovac. Što ti podaci govore?
Iako je malo stručnjaka spremno za javnu kritiku, većina se slaže kako gradnju autocesta u Hrvatskoj treba zaustaviti na duže vrijeme, pogotovo na južnom koridoru. To pokazuju i brojke. Što se više autocesta približava Dubrovniku promet je sve manji i manji, pa bi svaka razumna politika na kraju ipak morala uvažiti činjenice.
Kriterij isplativosti nije dostignut
U Hrvatskoj to nije slučaj. Najveće gradilište autocesta u državi trenutno se nalazi upravo tamo gdje je promet najmanji, na dionici Ravča – Vrgorac – Ploče, koja je zajedno sa pristupnom cestom duga oko 26 kilometara. Investiciju vrijednu 2,4 milijardi kuna bez PDV-a trebao bi vratiti prihod, ponajprije od cestarine, a isti bi se trebao temeljiti na prometu koji se slijeva s prethodno izgrađene dionice, od Zagvozda do Ravče s prosjekom od svega 3.013 vozila prošle godine. Taj trend nije se bitno mijenjao niti ove godine, jer je svugdje razina prometa nešto manja, na cijeloj Dalmatini pad iznosi oko dva posto u razdoblju od siječnja do lipnja. Usporedbe radi, kriterij isplativosti za gradnju bilo koje autoceste određen na prosjeku od 12.000 vozila, koji niti danas nije dostignut na pravcu A1.