Analiza: što nam nude predizborni programi HDZ-a i Restart koalicije? Imat ćemo veće plaće i mirovine, kredite za mlade, manje stope poreza...

  

Predizborni program HDZ-a, kao i predizborni program Restart koalicije, zasnivaju se na tome da će gospodarski oporavak biti brz i snažan, odnosno u obliku slova V. Ako, međutim, ekonomski oporavak bude sporiji i slabiji, bit će nemoguće realizirati najveći dio obećanja obiju političkih opcija.

Pritom treba naglasiti da je program Restart koalicije manjim dijelom sadržavao utjecaj predloženih mjera na državni proračun, a naknadno su njihovi čelnici davali procjene o učincima ostalih mjera na državne financije. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je na pitanje novinara o troškovima koje će za proračun donijeti program HDZ-a odgovorio kako sve stoji u programu, ali je činjenica da većina fiskalnih i drugih mjera nije popraćena utjecajem tih mjera na državni budžet.

Prosječna plaća - 7600 kuna
Prosječna plaća trenutačno je 6713 kuna, a HDZ obećava da će u sljedeće četiri godine narasti za oko 900 kuna, ili 13 posto. Ne navode hoće li nešto posebno poduzeti da ostvare taj cilj, no budu li sljedeće četiri godine u gospodarskom smislu jednake proteklima, automatski će postići cilj. Naime, od 2016. do danas prosječna neto plaća narasla je nešto više od 1000 kuna, odnosno 18 posto, s 5685 na 6713 kuna.

Minimalna plaća - 4250 kuna
Minimalna neto plaća u 2020. iznosi 3250 kuna i u protekle je četiri godine narasla za oko 750 kuna. Realno je da u sljedećem razdoblju, bude li se slijedio dosadašnji ritam rasta, naraste na 4250 kuna. Podsjetimo da je HDZ uoči izbora 2016. obećao uvođenje posebne minimalne plaće za svaki sektor, o čemu nakon izbora više nije govorio.

Sto tisuća novih radnih mjesta
Prije četiri godine HDZ je obećao otvaranje 180.000 novih radnih mjesta. Unatoč godinama izrazitog rasta, uspjeli su, tvrdi premijer Plenković, otvoriti tek 105.000 radnih mjesta. Ovaj put obećavaju puno realnijih 100.000 radnih mjesta. Procjena je bitno realnija i zbog niže startne pozicije: u korona-krizi privremeno su nestala neka radna mjesta, od kojih će se dio nakon oporavka sigurno vratiti.

Mirovine veće za najmanje 10 posto
Samom činjenicom da se mirovine redovito usklađuju s prosječnom plaćom i potrošačkim cijenama te da iz godine u godinu raste broj godina staža novih umirovljenika, čime im je i penzija nešto viša, realno je očekivati da će prosječne mirovine u sljedeće četiri godine rasti barem 10 posto. U protekle četiri godine prosječna je mirovina, naime, narasla 13 posto.

Modernizacija zdravstva
"Uložit ćemo tri milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenog sustava i zdravstvenu skrb, a izgradit ćemo Nacionalnu dječju bolnicu i revitalizirati Imunološki zavod." Ni riječi više u HDZ-ovu zdravstvenom programu za skore izbore, premda je to jedini sustav koji se tiče svih u državi. Ako je to i sažetak, premalo je, preopćenito i već "viđeno". Naime, za svake izbore, ne samo HDZ, prašina se skida s dječje bolnice i Imunološkog zavoda, a onda do sljedećeg izlaska na birališta muk. Istina, to i nisu najveći problemi. Naime, zdravstvo je "težak pacijent" koji već 30 godina živi na aparatima, ne zbog neulaganja u "zidove", nego zbog zastarjele organizacije sustava, o čemu se uporno šuti.

Roditeljske naknade u visini pune plaće
Isto su obećali i prije četiri godine, jednako kao i uvođenje naknade od 7500 kuna za svako novorođeno dijete te status roditelja odgojitelja u obiteljima s četvero i više djece. Činjenica je da su roditeljske naknade, odnosno naknade za drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, u mandatu ove Vlade značajno povećane, s oko 2500 kuna, koliko su iznosile 2016., na maksimalno 5600 kuna, koliko iznose od travnja ove godine. Potpuno delimitiranje bi, prema preliminarnim izračunima, stajalo dodatnih 300 milijuna kuna godišnje.

Naknada za socijalno ugrožene - 1500 kuna
Uoči izbora 2016. godine HDZ je obećao cjelovitu reformu svih socijalnih davanja i uvođenje tzv. minimalnog standarda, odnosno iznosa koji svako kućanstvo mora imati da bi moglo preživjeti. Socijalna pomoć, koja iznosi 800 kuna za odraslog radno sposobnog samca, nije dostatna ni za minimalnu prehranu, izračunali su stručnjaci. O stanovanju, odijevanju i drugim potrebama nema ni govora. Pomoć iznosi 800 kuna već niz godina i krajnje je vrijeme da se poveća. S obzirom na to da je, zahvaljujući povećanju zaposlenosti i iseljavanju, broj primatelja socijalne pomoći na rekordno niskim razinama (tek nešto više od 50.000 građana, upola manje nego prije pet godina), cijena povećanja na 1500 kuna ne bi bila osobito visoka. U 2020. godini za socijalnu pomoć ukupno je planirano oko 400 milijuna kuna.

Dvostruko veći dječji doplatak
Dječji doplatak jedna je od najspornijih naknada u sustavu, a godišnje košta visokih 1,3 milijarde kuna. Ako se udvostruči, kao što to HDZ obećava, trebalo bi u proračunu pronaći još toliko novca. HDZ je prije četiri godine najavio da će ukinuti dječji doplatak i uvesti jedinstvenu dječju naknadu kao demografsku mjeru namijenjenu svoj djeci, po uzoru na njemački Kindergeld. Do toga nije došlo, dječji doplatak je ostao socijalna naknada u visini od 200 do 300 kuna za dijete u čijim obiteljima prihod po članu kućanstva ne prelazi 2328 kuna.

Veći broj domova za starije
Ako se obećanje odnosi na povećanje kapaciteta u državnim i županijskim domovima, to bi značilo povećanje ukupnih kapaciteta za oko 15 posto. Sada ti domovi – koji su cjenovno jedino prihvatljivi prosječnom hrvatskom umirovljeniku – mogu primiti 11.208 korisnika i puni su. Na listama čekanja su deseci tisuća osoba, a njih 5800 ima potrebu da ih se odmah smjesti u dom.

Dvadeset tisuća stambenih kredita za mlade obitelji
To znači da će Vlada nastaviti dosadašnjim ritmom. Subvencionirane kredite preko APN-a od 2017. dosad dobilo je nešto više od 13.000 obitelji. Kad se tome pribroje mladi koji su stambeno pitanje riješili programom POS-a, rekao je ovih dana ministar Predrag Štromar, premašena je brojka od 21.300 obitelji, "čime smo već sada prebacili cilj od 20.000 obitelji, što je bio postavljeni cilj Ministarstva i Vlade".

Manja stopa poreza na dohodak
Takav plan je u skladu s dosadašnjom, pretkriznom politikom HDZ-ove Vlade, ali će porezno rasterećenje biti moguće provesti samo u trenutku kada se osjeti oporavak gospodarstva i kada se prihodi državnog proračuna oporave u dovoljnoj mjeri da se može tako stimulirati rast gospodarstva. Takvo rasterećenje poreza na dohodak prvenstveno bi utjecalo na povećanje srednjih i većih plaća, a SDP-ovo obećanje povećanja neoporezivog dohotka na 5000 kuna utjecalo bi i na kakvo-takvo povećanje manjih plaća. Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjit će stopu poreza na dobit s 12 posto na 10 posto.
To je također nastavak postupnog smanjivanja poreza na dobit koje je HDZ provodio u dosadašnjemu mandatu i koje se može očekivati u trenutku kada se gospodarstvo počne oporavljati.

Veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora
Povećanje instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije za 150 posto izazvat će i značajne financijske obveze. Nemoguće ih je precizno odrediti, s obzirom na to da će se novi model poticanja temeljiti na tzv. premijama, gdje će država ulagačima pokrivati razliku između garantirane cijene i cijene koju postignu na tržištu. Također, teško je sa sigurnošću procijeniti kolika će biti proizvodnja tih novih elektrana. Ipak, po krajnje konzervativnoj računici, uz prosječni faktor kapaciteta od 34 posto (prosjek aktualnog miksa poticanih elektrana u RH bez visokoučinkovite kogeneracije), te prosječnu premijsku isplatu od 15 eura po megavatsatu, u poticanom razdoblju od 14 godina, ulagačima bi bilo isplaćeno nešto više od 6,3 milijarde kuna. Svaki dodatni euro isplaćene premije po prosječnom megavatsatu povećao bi taj račun za oko 420 milijuna kuna.

Izbor plaćanja PDV-a po i plaćenom i naplaćenom računu
Ovo je jedna od jačih poreznih mjera i predstavljala bi nastavak mjere donesene u ožujku, u jeku bitke protiv korona-krize. Kako se očekuje da će najveći broj kompanija izabrati model plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne samo fakturiranom računu, to će biti veliki napor za državni proračun, jer se radi o nekoliko milijardi kuna "kašnjenja u fazi" kada je riječ o punjenju prihoda budžeta. No, pravila Europske komisije ne dopuštaju plaćanje PDV-a po naplaćenoj fakturi za kompanije koje imaju više od dva milijuna eura prihoda, pa će se za to trebati dobiti privola EK ili će EK pokrenuti prekršajni proces protiv Hrvatske.

Stopa PDV-a za hranu snizit će se na 13 posto
Za razliku od prošloga predizbornog programa, HDZ ovaj put ne obećava smanjenje opće stope PDV-a, nego manje oporezivanje potrošnje hrane. To je već bilo neslužbeno najavljeno iz njihovih krugova i uklapa se u njihovu dosadašnju poreznu politiku. Proračunski će to biti održivo nakon što kriza počne slabjeti i državni proračun se nastavi konsolidirati.

Ulaganje u inovacije i poduzetništvo
Uložit će pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode, povećat će ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih jedan posto na 2,5 posto BDP-a i razvijati kreativne industrije
U programu se to izravno ne navodi, ali dosadašnji programi Vlade i Ministarstva gospodarstva ukazuju na to da bi se taj novac namaknuo novcem iz fondova Europske unije. Dakle, to će ovisiti o sposobnosti korištenja fondova EU-a i kvalitetnih projekata EU-a.

Poljoprivredna proizvodnja veća za 30 posto
Povećat će poljoprivrednu proizvodnju za 30 posto, na 22 milijarde kuna, udio mladih poljoprivrednika s 13 posto na 20 posto, uz povećanje proizvodnje svinjskog mesa za 40 posto, odnosno za 20 posto u govedarstvu.
Restart koalicija u svom programu navodi kako će udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju, pa je ovdje HDZ manje ambiciozan, ali možda i realniji. Poznato je kako, unatoč golemim iznosima subvencioniranja, efikasnost naše poljoprivredne proizvodnje stagnira, a u nekim segmentima i opada, pa ova obećanja treba uzeti kao "strogo papirnata" sve dok se ne vide konkretni rezultati. Uložit će 30 milijardi kuna u ravnomjeran regionalni razvoj i nove tehnologije.
To je također u planu realizirati novcem iz projekata Europske unije i ovisit će o efikasnosti realizacije tih projekata.

Digitalna Hrvatska
Uvođenje 300 novih e-usluga i gradnja širokopojasne nacionalne infrastrukture glavne su osnove tog dijela programa.
HDZ nastavlja s obećanjima ondje gdje je stao 2016. godine. Tada je obećano uvođenje e-uprave na svim razinama i gradnja širokopojasne mreže u cijeloj zemlji. E-usluge samo su djelomično uvedene, dok je gradnja širokopojasne mreže zasad stigla do raspisivanja natječaja za davatelje usluga.

Modernizacija vojske
U najnovijem izbornom programu budućnost vojske navedena je u samo jednoj rečenici – "nastavit ćemo opremanje i modernizaciju vojske i ulaganje u hrvatskog vojnika". I to je to. U programu za prošle izbore obrana i nacionalna sigurnost su u programu zauzele nekoliko stranica. Doduše i tada bez konkretnih projekata, ali se tada barem napomenulo da će se modernizacijom vojske pokušati pomoći hrvatskom gospodarstvu.

Jačanje policije
Osim obećanja da se nastaviti jačati policija, HDZ u programu ne obećava ništa konkretnije. Pa nam samo preostaje zamisliti što bi to moglo biti. Sličan tretman u izbornom programu policija je imala i u prošlom izbornom programu HDZ-a, kad je konstatirano da ona ima važnu ulogu u čuvanju granice te u osiguravanju sigurnijeg okruženja građana u lokalnoj zajednici.