9 sati rada - šala ili najava?
PODIJELJENA VLADA
Sindikati: Ako su navodi točni, neće nam biti teško pozvati građane na ulice. Neka u Vladi
(VEČERNJI LIST) Je li to bila prvoaprilska šala ili ozbiljna najava, službenu odgodu pregovora sa sindikatima pratila je i neslužbena najava oproduljenju dnevnog radnog vremena na devet sati, koja stiže iz kruga Bože Petrova. To bi se provelo tako što bi se plaćena polusatna pauza pretvorila u neplaćenih sat vremena, pa bi se radni dan protegnuo od 8 do 17 ili od 7 do 16 sati, ovisno kako tko radi.
Sindikati su se odmah digli na noge, a poslodavci okupljeni oko HUP-a dočekali su je prilično suzdržano iako su upravo oni godinama tražili da se po uzoru na zapadne zemlje prekine s praksom plaćene polusatne pauze. Tu su temu poslodavci načinjali svaki put kad se pokretala rasprava o promjeni radnog zakonodavstva, a ni sad se ona ne bi mogla legalizirati na neki drugi način. Dosad se iz Vlade nije spominjala promjena ZOR-a, a čak bi i neslužbeni Vladin izvor devetosatno radno vrijeme pokušao ispregovarati u kolektivnim ugovorima za javni sektor. Je li to prijetnja sindikalcima koji očekuju rok za isplatu šestpostotne povišice da se, ustraju li na svome, može razgovarati i o drugim bolnim temama, počevši od otkaza, pa i od plaćene pauze koja se kao rijetka radno-pravna tekovina iz socijalizma održala i u novim tržišnim uvjetima?
Promjena ZOR-a
– Prvi put čujem za tih devet sati – komentar je premijera Oreškovića, dok je njegov prvi potpredsjednik Karamarko stvar prebacio na partnera Petrova i rekao: – U ovom trenutku o tome ne razmišljamo, Europa ide na smanjivanje radnog vremena. Devetosatni radni dan iznenađenje je i za ministricu upraveDubravku Jurlinu Alibegović, no otvoreno nije demantirala. Bivši ministar rada Mirando Mrsić neslužbenu je najavu pročitao kao namjeru nove Vlade da mijenja Zakon o radu, no u tom resoru kažu da "nemaju saznanja o toj temi”.
– Člankom 73. stavkom 5. ZOR-a jasno je propisano da se stanka ubraja u radno vrijeme, što je kogentna norma i, bez promjena ZOR-a, u kolektivnim ugovorima nije moguće propisivati drugačije – protumačio je Mrsić.
"Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati građane na ulice protiv Vlade koja želi takve promjene”, napisao je sindikalacKrešimir Severpotpredsjedniku Vlade Boži Petrovu.
– Imamo i mi svoju tradiciju, ne treba imitirati sve što je na Zapadu. Naši ljudi imaju jako puno prekovremenih sati i nitko im to ne plaća – poručuje Vilim Ribić. Dodaje da će javni sektor još neko vrijeme pričekati nove ministre i Vladu da "pohvataju u svojoj glavi elementarne stvari” prije nego što se odluče sudskim putem istjerivati povišicu plaće od 6%, koja im teče od 1. siječnja. – Hoće li vrtići raditi do šest popodne? Hoće li se produljiti boravak djece u školi? Kako će se pauza organizirati u školama? – zapitao je Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata.
Najdulje rade Turci
Zakon kaže da se u Hrvatskoj radi40 sati tjedno, u čemu je i 2,5 sati plaćene dnevne stanke. Nedavno se u BiH vodila borba oko stanke koja je završila tako što se u Federaciji ona više ne računa u radno vrijeme, a u Republici Srpskoj je sve ostalo po starome. Slovenci su također planirali ukinuti plaćenu pauzu, ali su se povukli. Europski statistički ured navodi da se 2014. u EU najdulje radilo u Grčkoj i Islandu, više od 44 sata tjedno. U Hrvatskoj se radilo 41,2 sata tjedno s napomenom da je Hrvatska među rijetkim zemljama gdje se pauza uračunava u radno vrijeme pa će se u podacima za 2015. pauza isključiti iz radnog vremena. Turci svaki tjedan rade 51 sat.
Sindikati su se odmah digli na noge, a poslodavci okupljeni oko HUP-a dočekali su je prilično suzdržano iako su upravo oni godinama tražili da se po uzoru na zapadne zemlje prekine s praksom plaćene polusatne pauze. Tu su temu poslodavci načinjali svaki put kad se pokretala rasprava o promjeni radnog zakonodavstva, a ni sad se ona ne bi mogla legalizirati na neki drugi način. Dosad se iz Vlade nije spominjala promjena ZOR-a, a čak bi i neslužbeni Vladin izvor devetosatno radno vrijeme pokušao ispregovarati u kolektivnim ugovorima za javni sektor. Je li to prijetnja sindikalcima koji očekuju rok za isplatu šestpostotne povišice da se, ustraju li na svome, može razgovarati i o drugim bolnim temama, počevši od otkaza, pa i od plaćene pauze koja se kao rijetka radno-pravna tekovina iz socijalizma održala i u novim tržišnim uvjetima?
Promjena ZOR-a
– Prvi put čujem za tih devet sati – komentar je premijera Oreškovića, dok je njegov prvi potpredsjednik Karamarko stvar prebacio na partnera Petrova i rekao: – U ovom trenutku o tome ne razmišljamo, Europa ide na smanjivanje radnog vremena. Devetosatni radni dan iznenađenje je i za ministricu upraveDubravku Jurlinu Alibegović, no otvoreno nije demantirala. Bivši ministar rada Mirando Mrsić neslužbenu je najavu pročitao kao namjeru nove Vlade da mijenja Zakon o radu, no u tom resoru kažu da "nemaju saznanja o toj temi”.
– Člankom 73. stavkom 5. ZOR-a jasno je propisano da se stanka ubraja u radno vrijeme, što je kogentna norma i, bez promjena ZOR-a, u kolektivnim ugovorima nije moguće propisivati drugačije – protumačio je Mrsić.
"Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati građane na ulice protiv Vlade koja želi takve promjene”, napisao je sindikalacKrešimir Severpotpredsjedniku Vlade Boži Petrovu.
– Imamo i mi svoju tradiciju, ne treba imitirati sve što je na Zapadu. Naši ljudi imaju jako puno prekovremenih sati i nitko im to ne plaća – poručuje Vilim Ribić. Dodaje da će javni sektor još neko vrijeme pričekati nove ministre i Vladu da "pohvataju u svojoj glavi elementarne stvari” prije nego što se odluče sudskim putem istjerivati povišicu plaće od 6%, koja im teče od 1. siječnja. – Hoće li vrtići raditi do šest popodne? Hoće li se produljiti boravak djece u školi? Kako će se pauza organizirati u školama? – zapitao je Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata.
Najdulje rade Turci
Zakon kaže da se u Hrvatskoj radi40 sati tjedno, u čemu je i 2,5 sati plaćene dnevne stanke. Nedavno se u BiH vodila borba oko stanke koja je završila tako što se u Federaciji ona više ne računa u radno vrijeme, a u Republici Srpskoj je sve ostalo po starome. Slovenci su također planirali ukinuti plaćenu pauzu, ali su se povukli. Europski statistički ured navodi da se 2014. u EU najdulje radilo u Grčkoj i Islandu, više od 44 sata tjedno. U Hrvatskoj se radilo 41,2 sata tjedno s napomenom da je Hrvatska među rijetkim zemljama gdje se pauza uračunava u radno vrijeme pa će se u podacima za 2015. pauza isključiti iz radnog vremena. Turci svaki tjedan rade 51 sat.
Izvor: Večernji
Autor: Ljubica Gatarić