10 stvari koje treba znati o digitalizaciji i njenom utjecaju na sustave rada
ETUI / NHS
- Četvrta industrijska revolucija nam kuca na vrata. Ona će u sljedećim godinama radikalno promijeniti zapošljavanje i prirodu rada.
Naša se gospodarstva moraju pripremiti na oluju do sada neviđenih tehnoloških i socijalno-gospodarskih promjena koje će utjecati na sustave rada i radikalno će promijeniti naš odnos prema radu.
Ovdje je 10 najznačajnijih smjerova koje je pokrenula ova digitalna revolucija:
1. Digitalizacija gospodarstva nije novi fenomen, ali je dovela do prekretnice. Brak između Big data i robotizacije nagovješćuje novo gospodarstvo i posljedično novi svijet rada.
2. Postoje dvije nove značajne odlike ovog fenomena: jedna je razvoj gospodarstva zasnovanog na radu na platformama, a temeljnog na novim ekonomskim modelima filozofije „pobjednik uzima sve", a druga je razvoj komunikacije, razmjene informacija među korisnicima (peer to peer). Zajedno sa širenjem digitalnih roba i usluga te odlike stvaraju radikalne inovacije u sustavu rada
3. Digitalne informacije kao strateški gospodarski resurs su također novi fenomen čiji se počeci mogu pronaći u idejama umreženog društva gospodarstva zasnovanog na znanju koji su bili popularni u 1990-tim godinama.
4. Četvrta industrijska revolucija je ono što mi danas zovemo digitalnom revolucijom. Sastoji se od razvoja informacijskih tehnologija zajedno sa robotizacijom, automatizacijom zadatka, Internetom stvari (pametne tehnologije i postupci povezivanja i upravljanja uređaja putem interneta), 3D ispisom, automobilima bez vozača, i – u području obrane i borbe protiv terorizma – dronovi, kibernetičko oružje, nadzor, itd. Prva industrijska revolucija se odnosila na parni stroj, druga na elektrifikaciju i masovnu proizvodnju, a treća na kompjutorizaciju.
5. Četvrta bi industrijska revolucija mogla stvoriti nove vrste poslova, nove sektore, nove proizvode i nove usluge (analitičari podataka, tražitelji podataka, arhitekti podataka i programeri).
6. Također bi mogla ubrzati temeljne promjene u načinu rada. Mogli bi se pojaviti novi oblici interakcije između radnika i stroja i nove vrste poslova – na primjer, u odnosu na tzv „uberizaciju"– koji rezultiraju novim rizicima (veći obim posla, sigurnost i zdravlje na radu, pojačana erozija granice između privatnog i poslovnog života, neusklađenost obrazovanja, diskriminacija, itd) i učincima na menadžerskoj razini, kao što su novi digitalni menadžment.
7. Digitalizacija također znači uništavanje poslova: povećava se broj poslova koji će se u sljedećih 10-20 godina zbog kompjutorizacije, automatizacije i robotizacije naći u riziku od nestajanja. Iako ne postoji suglasje o tome koliko će točno poslova biti izgubljeno, jasno je kako će njihov broj biti velik.
8. U Europi je u prosjeku 54 % poslova u riziku nestajanja prema različitim istraživanjima. Periferne zemlje u Europi su najviše pogođene uništavanjem poslova zbog kompjutorizacije zapošljavanja. Zemlje sa razvijenom širokopojasnom infrastrukturom i e-vještinama radnika, kao i širokim korištenjem interneta i digitalnih javnih usluga, će vjerojatno biti manje ugrožene digitalizacijom od zemalja sa manje razvijenom digitalnom infrastrukturom.
9. Prijelazi sa postojećih poslova na digitalna događati će se na radnom mjestu. To je posebice slučaj sa razvojem digitalnih platformi i crowdworkinga (rad putem mrežnih stranica), gdje su radnici iz zemalja sa visokom razinom socijalne zaštite dovedeni u nadmetanje sa onima iz zemalja sa niskom razinom zaštite i iz zemalja u razvoju. Premještanje usluga koje olakšavaju određene platforme ekonomije dijeljenja (sharingeconomy) je također primjenjivo za radna mjesta sa visokim vještinama, kao što su računovodstvo, financije itd.
10. Digitalno će gospodarstvo vjerojatno stvoriti pojačano polarizirano društvo koje karakterizira rastuća nejednakost između nekolicine superzvijezda obilježja „pobjednik uzima sve" i mase „gubitnika", kao i nestajanje srednje klase uz nestanak i velikog broja poslova srednje razine vještina te rasta nove klase „digitalnih galiota" koji odrađuju zadatke podjele/unosa/čišćenja/spremanja podataka, čišćenja foruma, slike stanja, itd. Kako bi se izbjegla situacija u kojoj industrijska revolucija 21. stoljeća svijet baca natrag u društvene uvjete koji podsjećaju na 18. stoljeće, radničke organizacije u mnogim europskim zemljama traže novu socijalnu povelju kako bi se reguliralo digitalno gospodarstvo.
Izvor: www.etui.org
Ovdje je 10 najznačajnijih smjerova koje je pokrenula ova digitalna revolucija:
1. Digitalizacija gospodarstva nije novi fenomen, ali je dovela do prekretnice. Brak između Big data i robotizacije nagovješćuje novo gospodarstvo i posljedično novi svijet rada.
2. Postoje dvije nove značajne odlike ovog fenomena: jedna je razvoj gospodarstva zasnovanog na radu na platformama, a temeljnog na novim ekonomskim modelima filozofije „pobjednik uzima sve", a druga je razvoj komunikacije, razmjene informacija među korisnicima (peer to peer). Zajedno sa širenjem digitalnih roba i usluga te odlike stvaraju radikalne inovacije u sustavu rada
3. Digitalne informacije kao strateški gospodarski resurs su također novi fenomen čiji se počeci mogu pronaći u idejama umreženog društva gospodarstva zasnovanog na znanju koji su bili popularni u 1990-tim godinama.
4. Četvrta industrijska revolucija je ono što mi danas zovemo digitalnom revolucijom. Sastoji se od razvoja informacijskih tehnologija zajedno sa robotizacijom, automatizacijom zadatka, Internetom stvari (pametne tehnologije i postupci povezivanja i upravljanja uređaja putem interneta), 3D ispisom, automobilima bez vozača, i – u području obrane i borbe protiv terorizma – dronovi, kibernetičko oružje, nadzor, itd. Prva industrijska revolucija se odnosila na parni stroj, druga na elektrifikaciju i masovnu proizvodnju, a treća na kompjutorizaciju.
5. Četvrta bi industrijska revolucija mogla stvoriti nove vrste poslova, nove sektore, nove proizvode i nove usluge (analitičari podataka, tražitelji podataka, arhitekti podataka i programeri).
6. Također bi mogla ubrzati temeljne promjene u načinu rada. Mogli bi se pojaviti novi oblici interakcije između radnika i stroja i nove vrste poslova – na primjer, u odnosu na tzv „uberizaciju"– koji rezultiraju novim rizicima (veći obim posla, sigurnost i zdravlje na radu, pojačana erozija granice između privatnog i poslovnog života, neusklađenost obrazovanja, diskriminacija, itd) i učincima na menadžerskoj razini, kao što su novi digitalni menadžment.
7. Digitalizacija također znači uništavanje poslova: povećava se broj poslova koji će se u sljedećih 10-20 godina zbog kompjutorizacije, automatizacije i robotizacije naći u riziku od nestajanja. Iako ne postoji suglasje o tome koliko će točno poslova biti izgubljeno, jasno je kako će njihov broj biti velik.
8. U Europi je u prosjeku 54 % poslova u riziku nestajanja prema različitim istraživanjima. Periferne zemlje u Europi su najviše pogođene uništavanjem poslova zbog kompjutorizacije zapošljavanja. Zemlje sa razvijenom širokopojasnom infrastrukturom i e-vještinama radnika, kao i širokim korištenjem interneta i digitalnih javnih usluga, će vjerojatno biti manje ugrožene digitalizacijom od zemalja sa manje razvijenom digitalnom infrastrukturom.
9. Prijelazi sa postojećih poslova na digitalna događati će se na radnom mjestu. To je posebice slučaj sa razvojem digitalnih platformi i crowdworkinga (rad putem mrežnih stranica), gdje su radnici iz zemalja sa visokom razinom socijalne zaštite dovedeni u nadmetanje sa onima iz zemalja sa niskom razinom zaštite i iz zemalja u razvoju. Premještanje usluga koje olakšavaju određene platforme ekonomije dijeljenja (sharingeconomy) je također primjenjivo za radna mjesta sa visokim vještinama, kao što su računovodstvo, financije itd.
10. Digitalno će gospodarstvo vjerojatno stvoriti pojačano polarizirano društvo koje karakterizira rastuća nejednakost između nekolicine superzvijezda obilježja „pobjednik uzima sve" i mase „gubitnika", kao i nestajanje srednje klase uz nestanak i velikog broja poslova srednje razine vještina te rasta nove klase „digitalnih galiota" koji odrađuju zadatke podjele/unosa/čišćenja/spremanja podataka, čišćenja foruma, slike stanja, itd. Kako bi se izbjegla situacija u kojoj industrijska revolucija 21. stoljeća svijet baca natrag u društvene uvjete koji podsjećaju na 18. stoljeće, radničke organizacije u mnogim europskim zemljama traže novu socijalnu povelju kako bi se reguliralo digitalno gospodarstvo.
Izvor: www.etui.org