Zoran Malenica: Dogodine će građani otimati kruh iz dućana
(Slobodna Dalmacija)
Život u bijedi
Znali smo da smo siromašni, ali nismo znali da smo toliko siromašni: nakon izjave potpredsjednika Vlade Branka Grčića da u Hrvatskoj – prema kriterijima Eurostata – ima čak 1,38 milijuna siromašnih, šokirali su se čak i okorjeli pesimisti.
Drugim riječima, svaki treći stanovnik Hrvatske je siromašan. Gdje su sada patrijarsi naše državotvornosti, koji su nas 1990. uvjeravali da će Hrvatska biti kao Švicarska čim se oslobodimo tuđinskog jarma? Gdje su one pečene ševe koje su trebale padati s neba u hrvatske tanjure, jednom kad budemo svoji na svome? Evo nas sada, siromašniji nego ikad: kako se ovo dogodilo?
– Nije mi poznato na čemu se temelje kriteriji Eurostata, ali je očito da su nešto stroži od uobičajenih, jer po ispitivanjima Državnog zavoda za statistiku, u kategoriju rizika od siromaštva ulazi oko 930 tisuća građana Hrvatske, odnosno 21,6 posto stanovništva, dok kriteriji EU-a ukazuju da je siromašnih čak 32 posto – kaže sociolog Zoran Malenica, koji već godinama istražuje fenomen siromaštva u Hrvatskoj.
Bez obzira na metodološke razlike u izračunavanju praga siromaštva, naš sugovornik kaže da nije iznenađen porastom broja siromašnih u zemlji.
– Što se tiče trenda, tu je stvar jasna: siromaštvo u Hrvatskoj se širi – kaže Malenica, te obrazlaže:
– Ono što je karakteristično za ovu krizu, to je da ona više ne pogađa samo tipične skupine, poput umirovljenika s niskim mirovinama ili radnika s niskim plaćama, kao i osoba starije životne dobi, nego i dio visokoobrazovanih stanovnika srednje dobi koji su ostali bez posla. A ako su bili vezani za kredite, oni su se preko noći našli u situaciji siromaštva, što je pogubno ne samo za njih, nego i za društvo. Pogotovo je opasna pojava, a događa se, kad oba bračna partnera u kratkom roku ostanu bez posla – iznosi splitski sociolog.
Našeg sugovornika podsjećamo na njegovu nedavnu izjavu, danu u jednoj televizijskoj emisiji, kako bi nam se za godinu dana moglo dogoditi da ljudi počnu nasilno upadati u samoposluge i uzimati hranu koju neće moći platiti.
– Sada to već postaje puno realnije. Ako ljudi dođu u situaciju da djeci ne mogu kupiti, ne kolače, nego kruh i mlijeko, onda je realno očekivati da uđu u dućan i sami se posluže – prognozira Malenica, te nastavlja:
– U ovakvoj situaciji, kada je očito da će kriza trajati još najmanje dvije-tri godine, treba svakako smanjiti visoke plaće, recimo one veće od 15 tisuća kuna, i to ne samo plaće menadžera i ministara, nego i zaposlenika u raznim državnim agencijama. Druga je varijanta progresivno oporezivanje, kako bi se stvorio određeni socijalni fond za ljude koji ostaju bez posla. To ne treba shvatiti kao egalitarni sindrom, nego kao interventnu mjeru u cilju spašavanja društva. Uostalom, mi ionako spadamo u sedam-osam europskih društava s najvećom nejednakošću – zaključuje Malenica.
– Nije mi poznato na čemu se temelje kriteriji Eurostata, ali je očito da su nešto stroži od uobičajenih, jer po ispitivanjima Državnog zavoda za statistiku, u kategoriju rizika od siromaštva ulazi oko 930 tisuća građana Hrvatske, odnosno 21,6 posto stanovništva, dok kriteriji EU-a ukazuju da je siromašnih čak 32 posto – kaže sociolog Zoran Malenica, koji već godinama istražuje fenomen siromaštva u Hrvatskoj.
Bez obzira na metodološke razlike u izračunavanju praga siromaštva, naš sugovornik kaže da nije iznenađen porastom broja siromašnih u zemlji.
– Što se tiče trenda, tu je stvar jasna: siromaštvo u Hrvatskoj se širi – kaže Malenica, te obrazlaže:
– Ono što je karakteristično za ovu krizu, to je da ona više ne pogađa samo tipične skupine, poput umirovljenika s niskim mirovinama ili radnika s niskim plaćama, kao i osoba starije životne dobi, nego i dio visokoobrazovanih stanovnika srednje dobi koji su ostali bez posla. A ako su bili vezani za kredite, oni su se preko noći našli u situaciji siromaštva, što je pogubno ne samo za njih, nego i za društvo. Pogotovo je opasna pojava, a događa se, kad oba bračna partnera u kratkom roku ostanu bez posla – iznosi splitski sociolog.
Našeg sugovornika podsjećamo na njegovu nedavnu izjavu, danu u jednoj televizijskoj emisiji, kako bi nam se za godinu dana moglo dogoditi da ljudi počnu nasilno upadati u samoposluge i uzimati hranu koju neće moći platiti.
– Sada to već postaje puno realnije. Ako ljudi dođu u situaciju da djeci ne mogu kupiti, ne kolače, nego kruh i mlijeko, onda je realno očekivati da uđu u dućan i sami se posluže – prognozira Malenica, te nastavlja:
– U ovakvoj situaciji, kada je očito da će kriza trajati još najmanje dvije-tri godine, treba svakako smanjiti visoke plaće, recimo one veće od 15 tisuća kuna, i to ne samo plaće menadžera i ministara, nego i zaposlenika u raznim državnim agencijama. Druga je varijanta progresivno oporezivanje, kako bi se stvorio određeni socijalni fond za ljude koji ostaju bez posla. To ne treba shvatiti kao egalitarni sindrom, nego kao interventnu mjeru u cilju spašavanja društva. Uostalom, mi ionako spadamo u sedam-osam europskih društava s najvećom nejednakošću – zaključuje Malenica.
Najugroženija istočna Slavonija
Sva istraživanja već godinama pokazuju da je od svih hrvatskih krajeva siromaštvom najviše ugrožena istočna Slavonija, a zatim Dalmacija. Stopa nezaposlenosti u Dalmaciji je četiri-pet postotaka veća nego u zagrebačkom prstenu ili u Istri – iznosi Malenica.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Autor: DAMIR PILIĆ
Foto: Nino Strmotić/Pixsell
Objavljeno: 20. 4. 2013.