Zaboravite kredite! Bit će ih manje, a kamate će skočiti

Stanje je teško i izvanredno, ali nije panično i katastrofično – riječi su premijera Zorana Milanovića nakon stranačke konvencije u Koprivnici, odakle, već po tradiciji, njegova stranka počinje s predizbornom kampanjom.

Radimo po svome

Ovaj put traži se naklonost birača za lokalne izbore koji će se održati u svibnju 2013., a pad rejtinga stavljen je u drugi plan. Drugi put nakon što je srušen rejting zemlje, premijer ponavlja da su mu socijalna prava i hrvatsko društvo važniji od stavova rejting-agencija.

– Bilo je očekivanja da smanjimo plaće i otpustimo 25.000 ljudi, i to su strukturne reforme o kojima neke agencije razmišljaju. Mi ne, mi razmišljamo o tome da uredimo sustav poslovanja, gruntovnice, strateška ulaganja, da ukinemo određene namete gospodarstvu, što i radimo. Kad nam drugi budu vodili politiku, onda nećemo biti država. Odluke rejting-agencija poštujemo, ali radimo po svome – rekao je premijer i dodao da neće biti rekonstrukcije Vlade niti da je trenutačno Hrvatskoj potrebna pomoć MMF-a.

Vlada računa na to da kazna za pad rejtinga neće biti odveć pretjerana, pri čemu se poziva na trenutačnu cijenu rizika za zemlje koje su prije Hrvatske pale na razinu “smeća”, poput Mađarske čiji su spreadovi spušteni sa desetak na 5,5 posto. Država je i dalje u puno boljoj poziciji od ostalih subjekata na tržištu jer računa da će barem do završetka lokalnih izbora skupiti dovoljno novca na domaćem tržištu, a onda će u drugom dijelu godine oštrije zaorati po rashodima. Sve su oči, izgleda, uprte u visoke devizne rezerve u Hrvatskoj narodnoj banci i pričuve koje kontrolira guverner Vujčić. Dan uoči pada rejtinga guverner je kazao da će rezerve koristiti za čuvanje tečaja pod svaku cijenu, a na pitanje kad će smanjiti obaveznu pričuvu banaka na dva posto, kolika je i u Europskoj uniji, sa sadašnjih 13,5 posto, odgovorio je da za takvu odluku HNB ima pred sobom pet godina. U pričuvama se krije dvadesetak milijardi kuna, ali iluzorno je očekivati da će HNB dopustiti da se potroše na taj način jer se taj novac može uzeti jednom i nikad više. Hrvatsku pritišću puno veći dugovi.

Voda iz kamena

Prema projekcijama otplate inozemnog duga, koje je sastavila Hrvatska narodna banka, banke i privatni sektor iduće godine moraju vratiti ili refinancirati čak 6,4 milijarde eura duga po kreditima ili korporacijskim obveznicama. Tvrtkama stiže na naplatu 3,5 milijardi eura duga, a bankama 2,8 milijardi eura, pa se prema tim milijardama državnih 380 milijuna eura duga čini kao kap u moru. I dok će banke otplatu uglavnom dogovarati sa svojim vlasnicima, bankama majkama, rast državnog rizika stvorit će trošak privatnom sektoru, pa čak i ulaske u tzv. default – nemogućnost plaćanja duga u dogovorenom roku – što se već dogodilo pojedinim građevinarima sa zaduženjima na domaćem tržištu.

Svaki deseti građanin i svaka četvrta tvrtka prestali su vraćati kredite i ta će brojka stajati kao prijetnja nad glavom svakog direktora banke koji potpiše odluku o poskupljenju postojećih kredita građana. Rast kamata spominje se kao jedna od neizbježnih posljedica gubitka investicijskog rejtinga, no i bankari znaju da je to dvosjekli mač: cijeđenje vode iz kamena neće donijeti osvježenje, a ozlijedit će i one koji stišću.

Banke su se, inače, ove godine vodile principom da iznos novih kredita vežu uz novu štednju, pa će se ta politika sigurno nastaviti i iduće godine. Viceguverner Damir Odak kaže da su u trećem tromjesečju ukupni krediti banaka prvi put bili tri posto niži od štednje. U travnju ove godine HNB je oslobodio bankama četiri milijarde kuna za kreditiranje tvrtki, a do studenoga plasirano je samo 226 milijuna kuna za 28 klijenata.