Vladajući ne podržavaju smanjenje ustavnog minimuma za referendum

Ustavni prag od minimalno deset posto popisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj za pokretanje bilo kakvog referenduma definitivno je previsok i predstavlja nepremostivu prepreku za pokretanje referenduma, zaključak je svih sudionika tematske sjednice Odbora za Ustav s temom "Normativni okvir za raspisivanje i provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj".

Jedino vladajući, koji su također prije dvije godine predlagali da se u Ustavu taj broj od deset posto smanji na pet posto, nisu podržali prijedlog 40-ak zastupnika iz redova svih oporbenih stranaka predvođenih šefom laburista Dragutinom Lesarom da se ide u izmjene zakona i umjesto spornih deset posto prag spusti na 200 tisuća potpisa građana. Sindikati, civilne udruge predvođene GONG-om, ali i pravni te ostali stručnjaci složili su se da se mora omogućiti provođenje referenduma jer je povijest dokazala da je sadašnji prag previsok budući nije održan ni jedan referendum koji su inicirali građani. S druge strane, svi sudionici, pa i vladajući, složili su se da je rok od 15 dana za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na inicijativu birača prekratak, a ministar uprave Arsen Bauk najavio je da će u siječnju izaći s prijedlogom izmjena Zakona o referendumu, koji bi trebao biti donesen do kraja godine, a u kojem će sigurno biti produžen taj rok. Složili su se svi i da bi trebalo zakonom propisati teme o kojima se ne može raspisivati referendum, kao i da bi Ustavni sud ustavnost referendumskog pitanja trebao ocjenjivati prije, a ne nakon prikupljanja potpisa.

– Jedna od mogućnosti mogla bi biti i da se država uključi u prikupljanje potpisa. Neke zemlje to imaju regulirano pa tako, kada inicijator prikupi određen broj potpisa, preda se taj posao državnim tijelima koja nastavljaju s prikupljanjem potpisa – predlagao je Bauk potencijalne modele koje bi trebalo unijeti u zakon. Ministar nije na sjednici komentirao prijedlog da se mijenja Ustav, već je poručio da će se o tome "radije svađati sa zastupnicima u sabornici nego na ovoj tematskoj sjednici sa sindikatima", posebno na dan štrajka.

Predsjednik odbora Peđa Grbin kazao je odmah na početku sjednice da SDP misli da nije potrebno dirati u broj potpisa birača jer je on posljedica širokog političkog konsenzusa.

Predlagatelj promjena Ustava Dragutin Lesar rekao je da je inicijativa krenula kada je najavljena ozbiljna reforma Europske unije nakon koje je i premijer Zoran Milanović prvo rekao da bi o potencijalnim posljedicama tih promjena na Hrvatsku građani trebali odlučivati na referendumu, a kasnije dodao i da to mišljenje nije njegovo ultimativno.

– U Hrvatskoj postoji puno strahova, a najveći je strah od odlučivanja naroda i neposredne demokracije koja se u Hrvatskoj svodi samo na izbore – ustvrdio je Lesar, a s njime su se složili i čelnici više sindikata koji su sudjelovali na sjednici. Koordinator pet sindikalnih središnjica Ozren Matijašević tako je optužio Vladu za nepoštivanje sporazuma koji su sindikati potpisali s prethodnom vladom, a prema kojem će za raspisivanje referenduma biti potrebno 200 tisuća potpisa prikupljenih u 30 dana. Pridružio mu se i šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kojeg je zanimalo kako Vlada mora poštivati ostale sporazume, dok taj ne treba. Na ovo je reagirao Peđa Grbin koji je ustvrdio kako je to bio "politički sporazum", a osobe s kojima je potpisan nisu više na vlasti pa ne vrijedi.

Profesor Nenad Zakošek ustvrdio je da bi referendum trebao biti sredstvo poticanja javne rasprave, zbog čega bi rok za prikupljanje potpisa trebao trajati i dva do tri mjeseca kao u nekim europskim zemljama.