VLADA U KONCESIJU DAJE AUTOCESTE 3,2 milijarde eura za 50 godina koncesije
(Dalje.com)
"Koncesijska naknada procijenjena je u rasponu od 2,4 do 2,9 milijardi eura za trajanje koncesije od 40 godina, odnosno do 3,2 milijarde eura za maksimalno razdoblje koncesije od 50 godina, iznos plativ nakon sklapanja ugovora o koncesiji", piše današnje izdanje Novog lista naglasivši da prema zadnjem redvidiranom prijedlogu za monetizaciju hrvatskih autocesta, koji bi se sutra trebao naći na užem kabinetu hrvatske Vlade, sasvim je izvjesno kako će biti usvojena odluka o raspisivanju međunarodnog natječaja za koncesioniranje ukupno 1.024 kilometara autocesta u Hrvatskoj.
Savjetnik za monetizaciju, Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss Rechtsanwälte od tri je modela monetizacije najboljim ocijenio upravo model prema kojem se preporučuje koncesija na razdoblje od 30 do 50 godina.
"Hoće li se ona dogoditi ili ne teško je predvidjeti unatoč čvrstoj namjeri aktualne Vlade da krene u natječaj. Isti izvjesno neće biti dočekan sa odobravanjem u dobrom dijelu hrvatske javnosti, koja će ove jeseni biti pozvana na referendum protiv monetizacije. Taj referendum planiraju organizirati u Nezavisnom cestarskom sindikatu, gdje na tom pitanju okupljaju sve zainteresirane udruge civilnog društva", naglašava se u članku. Prea ministru pomorstva, prometa i veza Siniši Hajdašu Dončiću, navodi list, Hrvatska trenutno nije u mogućnosti ne uzeti jedan od modela za monetizaciju autocesta.
"Monetizacijom možemo smanjiti za 2,8 do 3,2 milijardi eura izloženost RH. Objektivna je korist i što bismo na dugi rok dobili velikog i jakog investitora, koji će tako svima poručiti da je u Hrvatskoj klima povoljna za ulaganje. Pritom naglašavam da ovo nije nikakva prodaja, jer infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu", tvrdi ministar.
Ukupan dug HAC-a i ARZ krajem prošle godine iznosio gotovo 4 milijarde eura, od čeka 2,95 milijardi otpada na HAC, a 960 milijuna eura na ARZ. Uključi li se taj dug u javni dug, on bi porastao za 14,3 posto. Ukoliko bi HAC i ARZ bili poptuno isključeni iz izračuna javnog duga isti bi za prošlu godinu iznosio 63,6 posto BDP-a.