Vlada opet lagala: Ipak uvode nove poreze
POREZI
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list / H
ZAGREB - Suprotno najavama potpredsjednice vlade Vesne Pusić i njezina kolege Branka Grčića, Vlada ipak uvodi nove poreze već sljedeće godine.
U dokumentu koji je danas usvojila i koji će poslati u Europsku komisiju jasno piše da već sljedeće godine uvode porez na kamate od štednje od čega očekuju 300 milijuna kuna prihoda, a Vlada uvodi restrikcije prema kojima se djelomično ukida oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit, piše Večernji list.
Oslobođenje od poreza više se neće priznati za obrtna sredstva, već samo za investicije. Posljedica ove odluke bit će 500 milijuna kuna više u državni proračun već sljedeće godine. Iz Vlade obećavaju da je ovo posljednja porezna izmjena koju planiraju do kraja mandata jer porez na nekretnine planiraju uvesti tek 2016. godine.
Također, iz Vlade obećavaju da neće više dizati trošarine na gorivo ili bilo koje druge energente i da je posljednje dizanje trošarina od 20 lipa po litri bilo zadnje u ovom mandatu. Također, iz Vlade poručuju da će uvesti dodatne namete telekomima i da je o tome politička odluka već donesena, ali da se još traže precizni modeli kako to učiniti da ne bi ugrozili u potpunosti poslovanje telekoma, ali i hrvatsko gospodarstvo uopće.
Prijedlog programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine predstavio je ministar financija Slavko Linić. Naglasio je kako vlada nastoji učinke smanjenja deficita ravnomjerno rasporediti na prihodovnoj i rashodovnoj strani, da ne bi utjecali na potrošnju, kazao je Linić. Ministar je rekao i da će deficit u ovoj godini biti 4,2 posto, a 2016. godine ćemo biti ispod 3 posto.
- U tri godine ćemo značajno smanjiti i strukturne deficite. Problem nam je ova godina jer imamo puno članstvo u EU i to je trajni rashod koji teško namirujemo, rekao je Linić i dodao kako ćemo javni dug uspjeti zaustaviti na oko 70 posto BDP-a.
- Država nam je skupa i neefikasna i to je kronična bolest u Hrvatskoj, izjavio je premijer Milanović.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije. Nepoštivanje tih odredbi rezultira sankcijama koje uključuju i 'zamrzavanje' sredstava EU za državu članicu.