RIJEKA - Od 250 do 280 radnika otići će iz Hrvatskih autocesta uz otpremnine u rasponu od 80 do 160 tisuća kuna te će ta državna tvrtka podići kredit u iznosu od 75 milijuna kuna kako bi se podmirili troškovi restrukturiranja i zbrinjavanja radnika. Nakon gotovo tri mjeseca rada nove uprave to je i najvažniji rezultat restrukturiranja tvrtke, koja će oko 2.300 radnika izdvojiti za djelatnost naplate i održavanja u posebnoj tvrtki, koja će se spojiti s "Autocestom Rijeka-Zagreb". Oko 220 djelatnika trebalo bi ostati u tvrtki matici pod nazivom HAC. Procjena viška zaposlenih temeljena je na bodovanju svakog pojedinačno, a u ocjenjivanju su primjenjivani razni kriteriji, od dobi radnika, dužine staža, invaliditeta, broja članova obitelji, stručne spreme pa sve do prava hrvatskih branitelja. Intencija je bila svakom radniku omogućiti da još godinu dana nakon prestanka radnog odnosa može živjeti od otpremnine te u tom razdoblju pronaći novi posao. Sve odluke o izdvajanju radnika usvojene su uz suglasnost uprava s Radničkim vijećem i Nezavisnim cestarskim sindikatom. Također su djelatnici koji su dosad obavljali poslove na rukovodećim radnim mjestima ponovno imenovani na ista radna mjesta ako ona nisu ukinuta.

Kako ističe predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, riječ je o kompromisnom rješenju kojim se nastojalo pomiriti socijalne kriterije i dugoročne potrebe HAC-a u naplati i održavanju. “Dobrovoljno se za odlazak uz otpremnine javilo oko 200 radnika, što znači da će njih još 70 - 80 doista biti tehnološki višak, odnosno morat će otići iako to ne žele”, ističe Stanić, koji na upit jesu li isti pregovori i postupak provedeni u "Autocesti Rijeka-Zagreb", odgovara da to nije slučaj, jer u ARZ-u smatraju da nemaju viška ljudi.
 
I dalje protiv monetizacije
 
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata napominje da postoje informacije o tome da se razmatra monetizacija po dionicama autocesta tako da one s najviše prometa budu u koncesiji, dok bi one sa slabijim prometom ostale na teret državi. “Mislim da je to najgora moguća opcija. Takvo bi rješenje dovelo do usitnjavanja tvrtki, pri čemu se treba opravdano bojati da bi bez posla ostali slabije plaćeni radnici, cestari i blagajnici, a administracije bi bilo još više”, zaključuje Stanić.
 
 
Izvor: Glas Slavonije
Autor: Darko PAJIĆ
Foto: pixsell
Objavljeno: 19. 3. 2013.