Kada je proteklog tjedna guverner HNB-a Boris Vujčić ponosno najavio kako će građani moći bez naknade prebacivati svoje kredite u druge banke, ukoliko im matična podigne kamate, s tim se na čuđenje mnogih složio prvi čovjek PBZ-a, Božo Prka. Iskusni bankarski 'lisac' znao je da će Vujčićeva ideja kojom je naumio pokupiti koji dodatni bod kod građana, u praksi biti teško provediva i u konačnici totalno neisplativa.

Prka naime zna da naknada za zatvaranje kredita nije jedini trošak koju korisnik ima kod prebacivanja kredita u drugu banku, tj. otvaranja kredita za refinanciranje.

Novi trošak obrade zahtjeva, solemizacije, procjene...

- Naknade za zatvaranje obično su bile do dva posto, a još toliko morate platiti i otvaranje kredita u drugoj banci. Zbog toga se ne isplati prebaciti kredit u drugu banku dok vam vaša ne poveća promjenjivu kamatu za barem dva posto. Uz to, prilikom ugovaranja novog kredita morat ćete opet platiti trošak obrade zahtjeva, solemnizacije kredita i javnobilježničke takse. Samo ponovna procjena vrijednosti nekretnine može koštati jedan posto vrijednosti kredita. I sve će to funkcionirati pod uvjetom da vam nova banka recimo automatikom prizna istu vrijednost nekretnine kao i bivša. U protivnom vam može tražiti višu kamatu - tvrde u udruzi Franak.

Naglašavaju kako Vujčićeva mjera neće pomoći onima kojima je to najpotrebnije- dužnicima u švicarskim francima.

- Onima koji su kredite podigli u švicarskom franku i sad čekaju rezultat tužbe udruge Franak protiv banaka ne isplati se refinancirati kredit, jer bi to značilo da pristaju na novu i veću glavnicu. Dobije li Franak tužbu, ne bi dobili punu odštetu - upozoravaju u toj udruzi.

To međutim nisu sve 'zamke' prebacivanja kredita bez naknade.

Tko uistinu vjeruje da će banke same sebi rušiti zaradu?

Banke naime već tradicionalno nude bolje uvjete za podizanje kredita svojim klijentima, a to su oni koji svoja primanja dobivaju na tekući račun banke. U praksi to znači da će baka tražiti od klijenta koji 'prebacuje' kredit (refinancira stari) da u nju prebaci plaću. Uz put će naravno dodati i trošak u obliku nekog paketa usluga u koji je uključeno recimo vođenje računa ili internetsko bankarstvo.

Već su i do sada neki krediti bili oslobođeni plaćanja izlazne naknade, a banke otprije nude refinanciranje kredita i ništa se posebno nije dogodilo.

Od početka 2010. godine, kad je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti potrošača, svi novi krediti manji od milijun kuna oslobođeni su naknade za zatvaranje kredita potpuno ili djelomično pa za njih nova inicijativa iz HNB-a nije ništa novo.

I na kraju, četiri najveće banke drže 70 posto hrvatskog tržišta, pa se teško može očekivati da će se manjim kamatama međusobno boriti za klijente rušeći vlastite profite.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Damir Grund
Photo: Pixsell
Objavljeno: 16. 9. 2012.