'U HRVATSKOJ JE ČAK 1,38 MILIJUNA SIROMAŠNIH GRA
(Jutarnji.hr)
CRNE BROJKE
ZAGREB - Vlada je danas usvojila i u Bruxelles uputila Ekonomski program Hrvatske za ovu godinu, kojim se i naša zemlja uključuje u Europski semestar, nadzorni mehanizam Europske komisije za gospodarske politike država članica.
Na stotinjak stranica Vlada Zorana Milanovića opisuje što je dosad poduzela i najavljuje mjere koje namjerava poduzeti. Tako se, primjerice, u Ekonomskom programu najavljuje nastavak fiskalne konoslidacije, kako bi se ograničio daljnji rast javnoga duga, ukazuje se na potrebu prebacivanja poreznog tereta s rada na potrošnju i imovinu, te se najavljuju mjere koje bi trebale potaknuti novo zapošljavanje.
Banski dvori u dokumentu ocjenjuju da su iza Hrvatske četiri recesijske godine, a početak blagog oporavka očekuju već u ovoj godini, za koju najavljuju rast gospodarske aktivnosti od 0,7 posto, mahom zbog očekivanog pokretanja investicijskog ciklusa državnih tvrtki i zbog skorog ulaska u EU.
Ipak, ubrzanje gospodarskog rasta potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljuje za naredne godine, pa u 2014. očekuje rast BDP-a od 2,4 posto, a u 2015. i 2016. od po 3,5 posto. U ovoj i sljedećim godinama očekuje se i usporavanje inflacije, koja u 2013. ne bi smjela prijeći 3,2 posto, dok bi se narednih godina kretala u rasponu od dva do 2,3 posto. Banski dvori računajui na smanjenje deficita opće države, koji bi do 2016. trebao pasti na 2,6 posto BDP-a. Javni dug bi još u ovoj goidni trebao rasti, a potom bi se trebao stabilizirati na razini ispod 60 posto BDP-a, kako je i predviđeno kriterijima iz Maastrichta.
Ekonomski program, objasnio je Grčić, sastoji se od dva dijela. Prvi dio odnosi se na konvergenciju (usklađivanje) hrvatskoga gospodarstva s onim u EU, dok je drugi dio nacionalni program reformi. Ciljevi u programu pisani su na temelju Europske strategije 2020.
„Nema ni jednog cilja EU koji nije aktualan i kod nas“, istakao je Grčić.
Ipak, da Hrvatsku još čeka puno posla govore i dva vrlo značajna pokazatelja, na koja je danas upozotila Vlada. Prvi se odnosi na zaposlenost, čija je stopa u Hrvatskoj samo 57 posto, dok je u EU ona 75 posto, a druga se tiče izdvajanja za istraživanje i razvoj, koja u Hrvatskoj iznose samo oko 0,7 posto BDP-a, dok EU teži udjelu od tri posto BDP-a. Ispunjavanje tih ciljeva iziskivat će velike napore s hrvatske strane, svjesni su u Vladi.
Slična je situacija i sa smanjenjem broja siromašnih (i onih koji su blizu toga), a takvih je u Hrvatskoj, kaže Grčić, 1,38 milijuna. Njihov će se broj smanjiti tek pokretanjem gospodarskog rasta, koje će omogućiti i otvaranje novih radnih mjesta.
Hrvatska je svoj Ekonomski program izradila na zahjtev Europske komisije i on se nadovezuje na dosadašnje Pretpristupne programe. Rok za njegovu izradu bio je 15. travnja, no Zagreb je za to dobio još tjedan dana. Nakon ulaska u EU, Hrvastka će svake godine izrađivati Ekonomski program.