Švicarci referendumski 'pobijedili' direktore i menadžere - Zašto u Hrvatskoj vlast ne poštuje volju građana?

Švicarci su još po trinaesti puta u proteklih godinu dana izašli na referendum, a ovaj puta je u 'igri' bilo ograničavanje plaća i otpremnina menadžera. ZA prijedlog je glasalo 68% birača, te sada odlazi u parlament gdje će kroz godinu dana biti formuliran u zakon. Ovo će, kažu stručnjaci, drastično promijeniti sliku švicarskih tvrtki. Idejni pokretač referendumskog pitanje je Thomas Minder, senator iz Demokratske unije centra.

Direktori ubuduće ovise o volji dioničara

Cjelokupni proračun prikupljanja potpisa iznosio je 400.000 franaka, uključujući i kampanju za referendum dok je oporba, odnosno, poslovni sektor (kojemu ovo nikako ne ide na ruku) za propagandu utrošio čak dvadeset puta više - osam milijuna. Tako će nakon legislativne implementacije vlasnici dionica ubuduće odlučivati o visini plaće svojih direktora, a zakonski su od sada zabranjene i visoke otpremnine, uz ograničavanje mandata direktora na godinu dana i zabranu bonusa.

Poslovnjaci su agresivno lobirali protiv referenduma, te su se javno prijetili kako će strane tvrtke napustiti državu i da će time dosta ljudi izgubiti radna mjesta, čime su podsjetili na argumente Vesne Pusić tijekom EU kampanje. Švicarci nisu poslušali takve prijetnje, te su pod medijskom podrškom i aferom oko Novartisa (farmaceuti su bivšem CEO-u Daniellu Vaselli željeli platiti 72 milijuna franaka za konzultacije) izrazili mišljenje na referendumu.

Hrvatska ima najnedemokratskiji zakon o referendumu

U prošloj kalendarskoj godini isto tako je odrađeno čak dvanaest referenduma. Pa su Švicarci među ostalim glasali protiv duljeg godišnjeg, ograđenim parking mjestima za prostitutke, oštrijim uvjetima za javne prosvjede itd. Kada se u Hrvatskoj priča o referendumima, onda je jasna činjenica kako imamo najrestriktivnije zakone u Europi pa se neposredno odlučivanje građana konstantno opstruira. Dobar primjer je 'Referendumski ustanak' gdje je medijska blokada otežala prikupljanje potpisa prvog tjedna.

'Hrvatska ima najnedemokratskiji zakon o referendumu u cijeloj Europi - za pokretanje referenduma od strane građana treba se skupiti 10% ukupnog broja potpisa s liste glasača unutar 15 dana dok Švicarska zahtijeva samo 0.6% potpisa na osam milijuna stanovnika, Slovenija 2.3%, a Italija, Litva i Mađarska po 1% u 90 dana', rekao nam je dr. Aleksandar Soltyšik, stručnjak za pitanje referendumiranja.

Švicarci imali dvanaest referenduma prošle godine, Hrvatska dva od 1991.

Zanimljivo je i kako sve hrvatske političke opcije ovo pitanje najavljuju kao ključno tijekom predizborne kampanje, a nakon što dođu na vlast, odustaju od pokretanja zakonskih promjena. Tijekom proteklog skupljanja potpisa su neki čak i prilično loše manipulirali javnost pa su kao primjer loše strane izražavanja volje građana naveli švicarsku zabranu minareta.

'Besprimjerni politički voluntarizam usmjeren protiv interesa vlastitog naroda i vlastite države dokaz je potpunog i temeljitog otuđenja vlasti od naroda, i gubitak svake odgovornosti i empatije za vlastiti narod. Time je riječ demokracija izgubila svaki smisao, a pseudodemokracija postaje najperfidniji oblik varanja i zavođenja naroda', dodao je Soltyšik. Intrigantno je i razmišljanje mnogih aktivista da Sabor i Ustavni sud ne bi dopustili referendum čak i kada bi se skupili potpisi čime ciljaju na sindikalnu akciju skupljanja potpisa protiv Zakona o radu.

Sabor nedavno odbio smanjivanje uvjeta referenduma

'Bit će izmjena Zakona o referendumu, kojima će se olakšati provođenje referenduma', izjavio je ministar uprave Arsen Bauk još prije godinu dana, a saborska se većina prije mjesec dana usprotivila prijedlogu Hrvatskih laburista da za raspisivanje referenduma, umjesto dosadašnjih 10% potpisa birača, bude dovoljno 200 tisuća potpisa. Kako je Baukova izjava u direktnoj kontradikciji sa saborskim postupcima vladajuće koalicije jasno je kako je riječ o neusklađenosti ili praznoj retorici.