Svaki peti građanin siromašan, a tek svaki 40. ima pravo na socijalnu pomoć
NESRAZMJER Socijalna skrb pokriva jedva desetinu siromašnih
Razlog tome je, prije svega, izrazito niska osnovica za utvrđivanje prava iz socijalne skrbi, koja za odraslu osobu koja živi u obitelji iznosi tek 500, a za samca 600 kuna. Dakle, dok granica siromaštva za samca iznosi 2100 kuna, osnovica pomoći je čak 3,5 puta manja
Marijana MATKOVIĆ
Svaki peti građanin Hrvatske, točnije njih 20,6 posto, živi u riziku od siromaštva, što znači da živi s prihodima ispod granice medijana dohotka. Po podacima Državnog zavoda za statistiku ta je granca za jednočlano kućanstvo u 2010. godini iznosila 25.200 kuna na godišnjoj razini, a za kućanstvo u kojem žive dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna.
(VJESNIK) S druge strane, tek svaki 40-i građanin, ili oko 2,4 posto njih obuhvaćeni su nekom vrstom novčane pomoći iz sustava socijalne skrbi, što među ostalim uključuje i novčanu pomoć. Ukratko, od stotinu građana, njih 20 živi u riziku siromaštva, ali manje od desetine njih je obuhvaćeno državnom pomoći.
Razlog tome je, prije svega, izrazito niska osnovica za utvrđivanje prava iz socijalne skrbi, koja za odraslu osobu koja živi u obitelji iznosi tek 500, a za samca 600 kuna. Dakle, dok granica za mjerenje rizika siromaštva za odraslog samca iznosi 2100 kuna, osnovica za utvrđivanje pomoći je čak 3,5 puta manja. Upravo zbog toga bit će 'zanimljivo' vidjeti što će o stvarnim prihodima i imovini korisnika pomoći pokazati informatičko povezivanje sustava socijalne skrbi s Poreznom upravom koje se očekuje od 1. lipnja, a koje bi trebalo pokazati koliko građana neopravdano koristi pravo na pomoć, ili neopravdano gomilaju pomoći iz više sustava. Naime, s obzirom na nisku osnovicu prava i relativno mali obuhvat građana velika 'hajka' kojom se ponekad pokušava ukazati na to da je broj građana koji iskorištavaju državu velik čini se pomalo neopravdana.
Statistika Ministarstva socijalne politike i mladih pokazuje, naime, da je samo 105.965 osoba, od ukupno 4.437.460 stanovnika Hrvatske u ožujku ove godine koristilo novčanu pomoć iz sustava socijalne skrbi, što je spomenutih 2,4 posto. U Zagrebu je obuhvat ugroženih još manji. Od ukupno 779.145 stanovnika, samo 9588 njih, odnosno samo 1,2 posto, u ožujku je koristilo pomoć, pri čemu su Pešćenica, sa tri posto te Dubrava, s 2,4 posto korisnika socijalne pomoći pri vrhu liste. U Zagrebačkoj županiji udio onih koji primaju pomoć još je manji jedan posto, a nešto veći broj korisnika od prosjeka bilježi se u Ivanić Gradu - 1,7 posto.
Kao i u Zagrebačkoj, i u Krapinsko-zagorskoj županiji bilježe jedan posto korisnika socijalne pomoći. Manje od toga bilježe samo u Istarskoj (0,7 posto) i Dubroačko-neretvanskoj županiji (0,8 posto). S druge strane, apsolutni rekorder po udjelu korisnika socijalne pomoći u ukupnom stanovništvu je Šibensko-kninska županija, sa 7,6 posto korisnika. Pritom u centru županije, u Kninu, pomoć prima čak 26,5 posto stanovnika. To je, ujedno, i grad rekorder po broju građana koji su obuhvaćeni pravom na socijalnu pomoć.
Visoki udio korisnika u odnosu na prosjek imaju i Karlovačka županija te Osječko-baranska županija, s 4,5 posto korisnika pomoći (s Belim Manastirom u kojem o socijali ovisi oko 10,8 posto građana), zatim Sisačko-moslavačka s 4,3 posto (gdje prednjači Topusko, s 10,8 posto građana koji su korisnici socijale), Virovitičko-podravska, s 4,1 posto. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pravom na pomoć obuhvaćeno je 3,5 posto građana a u Blolovarsko-bilogorskoj 3,2 posto, pokazuje statistika. Iako ima relativno nisku stopu korisnika pomoći (2,4 posto), Gračac i Obrovac crne su točne te županije, sa 20,8 i 14,7 posto njih na socijali.