Nedavno ročište u sporu u kojem odvjetnikMarijan Hanžekovićzbog klevete tuži zlataraPašk Kačinarijaotvorilo je nanovo mnoge sporne i nikada razjašnjene teme vezane uz pretvorbu i privatizaciju Zagrebačke banke, ali i drugih banaka. Na marginama spora ostala su, naime, otvorena pitanja na koja Hanžeković kao tužitelj i bivši predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke banke nije želio, a nije ni morao odgovarati (zašto banka do danas nije uknjižila svoje nekretnine, zbog čega te nekretnine nisu unesene u temeljni kapital banke, zašto za njih nisu izdane dionice, zbog čega DORH ne postupa po brojnim kaznenim prijavama vezanim uz Zagrebačku banku, zbog čega Državna revizija nije nikada provela reviziju pretvorbe i privatizacije banaka...).

''Pravda se mora uspostaviti, ako ne želimo radikalna previranja''

Slična pitanja nedavno su otvorena i u javnoj polemici potaknutoj najavom Zavjeta za Hrvatsku da će, ako dođu na vlast, poništiti nelegalnu pretvorbu i privatizaciju hrvatskih tvrtki i hrvatskih banaka.

Budući da su ugledni politolozi nakon toga javno upozorili na činjenicu da se dugogodišnjim neuspostavljanjem društvene pravde često otvara prostor za revolucionarne ideje i pokrete, odnosno za radikalna društvena previranja, nameće se pitanje zbog čega se pravda ni u ovakvim, gotovo pa dramatičnim vremenima, napokon ne uspostavi, odnosno zašto se najveće nepravde ne ispravljaju i ne sankcioniraju.

Kovačević: Bajiću sam još 2005. predao dokumentaciju o malverzacijama u ZABI

- Odavno sam u Saboru tražio da se obavi revizija pretvorbe i privatizacije hrvatskih banaka, no revizija nikada nije učinjena. Iz Vlade su mi poručili da Hrvatska narodna banka i guverner Rohatinski to nisu dozvolili. Tada sam još upozoravao da Rohatinski radi za pojedine lobije. Činjenica je da su hrvatske banke sanirane s 15 milijardi eura, a prodane za manje od milijardu, iako su u to vrijeme vrijedile 42 milijarde kuna. Zbog toga bi svakako trebalo napraviti reviziju privatizacije banaka, te banke, ako treba, vratiti u vlasništvo hrvatske države – napominjePero Kovačević, bivši saborski zastupnik, koji je još 2005. godineMladenu Bajićupredao dokumentaciju o spornoj pretvorbi i privatizaciji Zagrebačke banke, dokumentaciju po kojoj Državno odvjetništvo kasnije nije postupalo.

- Tada su mi rekli da je predmet otišao u zastaru. U međuvremenu su donesene ustavne promjene prema kojima nema zastare za kaznena djela iz pretvorbe i privatizacije, pa se pitam zašto se sada po toj prijavi ne postupa. Ni HDZ, ni SDP u međuvremenu nisu ustrajali na provođenju revizije pretvorbe i privatizacije hrvatskih banaka, niti na zahtjevu da se postupa po kaznenim prijavama za malverzacije u bankama - primjećuje Pero Kovačević, te dodaje da ta pitanja tek povremeno otvara još jedino HDZ-ov saborski zastupnikGoran Marić, kojemu je, kako reče, ostavio svu dokumentaciju i sve informacije o toj temi, nakon što je napustio Sabor.

Marić: revizija pretvorbe banaka morala bi se što prije napraviti

- Slažem se da je sada vrijeme za ispravljanje društvenih nepravdi, jer nikada nismo bili u dubljoj krizi nego sada. Nije za hrvatsko društvo dobro da dosad nije obavljena revizija pretvorbe i privatizacije hrvatskih banaka i da se do danas ne otvara to pitanje. Ne znam tko je to spriječio, ali tome nitko ne bi smio stati na put – kratko je problem prokomentirao Goran Marić, te dodao da ne želi i ne može komentirati rad Državnog odvjetništva.

Zbog čega Državno odvjetništvo ne postupa po prijavi koju je Pero Kovačević još 2005. godine predao DORH-u, a u vezi sa spornom pretvorbom i privatizacijom Zagrebačke banke, upitali smo u srijedu 12. rujna nadležne u Županijskom državnom odvjetništvu Zagreb, no do objave ovog teksta odgovor nismo dobili.

Kapraljević: Niti jedna banka nije pretvorena legalno

- Zato što niti jedna banka u Hrvatskoj nije pretvorena legalno. Otete su osnivačima, tako da poduzeća ili gradovi koji su osnovali te banke, nisu dobili svoje dionice. No to nije sve. Poznato je da je država Hrvatska mnoge banke vrlo skupo sanirala, a kasnije puno jeftinije prodala. Zna se, također, da se od Mladena Bajića ništa ne može očekivati. Poznato je da je on služio i jednima i drugima i trećima. Poznato je također da se on, umjesto da zastupa javni interes, odnosno interes Republike Hrvatske, prije par godina žalio na presudu sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu koja je presudila da je Republika Hrvatska suvlasnik Zagrebačke banke. Državni odvjetnik se, dakle, žalio na presudu u korist države Hrvatske?! Čemu onda čuđenje nad činjenicom da Mladen Bajić ne želi procesuirati kaznene prijave usmjerene protiv Zagrebačke banke – pojašnjavaAntun Kapraljević, bivši saborski zastupnik HNS-a i jedan od ustrajnijih hrvatskih boraca protiv kriminala i korupcije, te dodaje da je aktualna vladajuća garnitura, čim je došla na vlast, najprije trebala smijeniti glavnog državnog odvjetnika.

Institucije na mare za dramatično bujanje krize

- Nisu to učinili vjerojatno zato jer Bajić zna nešto o njima, zbog čega ga se ne usude smijeniti – zaključuje dobro upućeni Kapraljević.

Na kraju analize možemo samo zaključiti da institucije države Hrvatske ni danas ne rade ništa konkretno da bi se, u okolnostima dramatične krize i prijeteće besperspektivnosti, napokon uspostavili odnosi društvene pravde. Svojim nečinjenjem, odnosno neispravljanjem društvenih nepravdi, institucije same otvaraju prostor za moguća radikalna društvena previranja o kojima smo, nimalo ih zazivajući, prije dva dana pisali u tekstu ''Evo zašto sve više građana Hrvatske potajno ili otvoreno priziva ''revoluciju''.
 
HNB: Hrvatska narodna banka nema ovlasti da blokira reviziju pretvorbe
 
Na pitanja: ''Zašto Hrvatska narodna banka blokira provođenje revizije pretvorbe i privatizacije banaka'', te ''zbog čega nikada nije provedena revizija pretvorbe i privatizacije hrvatskih banaka, kada je poznato da je nesrazmjer iznosa kojeg je hrvatska država uložila u sanaciju banaka i iznosa koji je uprihodila prodajom tih banaka, ogroman, dobili smo kratak i uopćen odgovor Ureda za odnose s javnošću HNB-a. Prenosimo ga u cijelosti: - Hrvatska narodna banka nema ovlasti da temeljem važećih zakonskih i podzakonskih propisa blokira reviziju pretvorbe i privatizacije banaka, niti je to ikad pokušala učiniti. Također želimo skrenuti pozornost na činjenicu da se Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća nije odnosio na banke te da su banke preoblikovane u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću na osnovu Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama važećeg u bivšoj SFRJ. Ujedno ističemo da je Hrvatska narodna banka 18. srpnja 2005. godine, nastavno na zahtjev Hrvatskog sabora primljen 21. travnja 2005. godine, Saboru dostavila Izvješće o procesu osnivanja, odnosno preoblikovanja banaka u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću za svaku banku pojedinačno i o promjenama vlasničke strukture tih banaka. Navedeno Izvješće Hrvatski sabor je prihvatio zaključkom donesenim na 17. sjednici 15. prosinca 2005. godine - stoji u priopćenju kojeg je potpisala Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor:Damir Kramarić
Photo: Pixsell
Objavljeno: 13. 9. 2012.