Stipan Bilić: Bogatima prodaju kvalitetnu hranu, a nama ono što bi u EU morali uništiti

Odmah nakon tog otkrića Državni inspektorat potvrdio nam je da je lani i tijekom prva četiri mjeseca ove godine s polica dućana povučeno čak 32,8 posto hrane jer njezin sastav nije odgovarao deklaracijama ili nije zadovoljavala kakvoćom.

Tako smo dobili i neosporni dokaz da je Hrvatska “deponij” za hranu koju se proizvođači ne usuđuju prodavati razvijenim zemljama Europske Unije. No tek je nakon intervjua sa Stipanom Bilićem, najbolje informiranim stručnjakom kad je riječ o tržištu hrane, postalo jasno što se događa i da nas u budućnosti čeka podjela na one zemlje u kojima će se jesti kvalitetna hrana i one u koje će se plasirati mnogo nekvalitetnije inačice istih prehrambenih brendova.

Slobodno tržište

Na granici i u skladištima uvoznika u proteklih šest mjeseci otkriveno je 35 tona pljesnive hrane, hrane s nedopuštenim dozama alergena histamina, te one zaražene bakterijama. Je li to dovoljan dokaz da je Hrvatska jedna od zemalja u koje se uvozi ili pokušava uvesti hrana koja bi u EU bila uništena?

- Hrvatski gospodarski sustav podređen je slobodnoj trgovini, čime smo se dobrovoljno podredili međunarodnim trgovačkim interesima. Zbog toga se kod nas ne štite interesi ni domaćih potrošača ni domaće industrije. Mogu reći da i vaše pitanje potvrđuje istinitost prethodne tvrdnje. Proizvođači nastoje svoje proizvode prodati u bogatijim zemljama i bogatijim građanima i tim se potrošačima na žele zamjeriti. Međutim, svaki proizvođač povećava zaradu ako nekome uspije prodati i svoje nekvalitetne proizvode. Kod nas je to očit slučaj.

Hrvatska agencija za hranu tvrdi da su posljednja otkrića dokaz da je sustav kontrole hrane kvalitetan jer ne dopušta da takva hrana ostane na policama dućana. Međutim, isti nam je dan Državni inspektorat otkrio da 32,8 posto uzoraka hrane ne udovoljava propisima o kvaliteti?

- Da je sustav kontrole kvalitetan, ovakva hrana ne bi ni stigla na police trgovina. Pitanje je koliko su takvih proizvoda potršači kupili i pojeli. Ako 32,8 posto proizvoda u prodaji ne udovoljava propisima o kvaliteti, to znači da se Državni inspektorat slaže s tim da se na našem tržištu provodi nelojalna konkurencija na štetu domaćih prizvođača i potrošača. U osnovi, svaka prodaja ispod propisane kvalitete nelojalna je konkurencija svim legalnim proizvođačima. A treba znati da na našem tržištu otprilike jednu trečinu prodane hrane čini ona iz uvoza. Čudna podudarnost.

Dvostruki kriteriji

Pri uvozu hrana se ne testira na kakvoću; provode se samo nasumične kontrole u dućanima. S druge strane, domaća hrana mora proći analize kakvoće. Zašto?

- Prema najnovijim odredbama EU, za kakvoću hrane odgovara sam proizvođač i kakvoću više ne kontrolira država. Proizvođači poznatih brendova za siromašnija tržišta, koja ne poznaju gastronomske karakteristike tih proizvoda, rade proizvode pod istim robnim markama koji nemaju isti sastav kao proizvodi koji se prodaju u zapadnoeuropskim državama. I tako se varaju potrošači. Kupuju poznate robne marke iz bogatijih zemalja, ali najčešće je riječ o proizvodima proizvodenim u perifernim zemljama EU, drukčijeg sastava i nekvalitetnijima. To je dokazano na deterdžentima, ali protiv takve prevare nema zakonske zaštite.

U tvrtki Croatiakontrola rekli su nam da će se s ulaskom Hrvatske u EU provođenje mjera kontrole hrane drastično smanjiti. Sanitarni inspektori više neće biti na graničnim prijelazima. Je li to točno i koliko to može utjecati na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na policama dućana?

- Novi propisi prenose odgovornost za kvalitetu na proizvođača i smanjuju državne kontrole. Bogate zemlje tako štite svoju industriju na domicilnom tržištu. Na naše tržište dolazi sve više proizvoda ispod svake dopuštene granice kvalitete, pa i štetnih. Oni su za dobavljače izuzetno jeftini i primjer su nelojalne cjenovne konkurencije.

Uređenje tržišta

Nije li kontinuirano smanjivanje ovlasti inspekcijama i minimalna kontrola ovlaštenih laboratorija dokaz da se uvoznim lobijima dopušta uvoz jeftine, nekvalitetne hrane?

- Smanjenje ovlasti inspekcijama i slaba kontrola dokaz su da se dopušta uvoz svakakve hrane. Međutim, mnogo su veći propusti napravljeni u sustavu uređenja tržišta i trgovine. Kod nas je pravilo da je maloprodaja uvoznik hrane, što znači da takva maloprodaja nije samo distributer nego je i nelojalna konkurencija domaćim proizvođačima. Ako je maloprodaja uvezla neke proizvode, nije joj u interesu prodavati domaće proizvode dok ne proda uvoz.

U Krašu su nam rekli kako ‘ima naznaka da država pogoduje uvoznim lobijima’ jer ne poduzima ništa u vezi s uvozom jeftinih slatkiša s neodgovarajućim deklaracijama. Znači li to da je državi zarada od carina i uvoznog poreza važnija od zdravlja građana?