U Hrvatskoj 71,1% ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu platiti tjedan dana obiteljskog godišnjeg odmora. Neočekivani financijski izdatak ne može podmiriti 67,3% obitelji. U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2012. godine bio je svaki treći građanin, odnosno 32,3%. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je iznosila 20,5%, a usporedimo li se s podacima o stanju siromaštva u Europskoj uniji, na visokom smo petom mjestu. Među 28 zemalja članica EU prosječna je stopa rizika od siromaštva 17,2%. Najniža stopa bilježi se u Češkoj (9,6%) i Nizozemskoj (10,1%). Najviše stope rizika od siromaštva su u Grčkoj (23,1%), Rumunjskoj (22,6%), Španjolskoj (22,2%) i Bugarskoj (21,2%).

Ovo su samo neki od brojnih podataka nevesele hrvatske zbilje na kojoj se temelji Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014. – 2020.), dokumenta što ga je u petak donijela Vlada.

Najranjivije su četiri skupine građana:djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invalidnošću. Vjerojatnost višestruke diskriminacije se povećava ako su pri tome i žene, pripadnici nacionalne ili neke druge manjine.Pomoć za uzdržavanje prima ukupno 2,6% hrvatskog stanovništva ili 110.794 osobe (na dan 1. siječnja 2013.) koja je namijenjena osobama u najvećem riziku od siromaštva.

90.116 umirovljenika prima mirovinu do 500 kuna,dok ih 93.376 prima onu u iznosu do tisuću kuna. Osobe su to u najlošijoj materijalnoj poziciji pa su uglavnom korisnici sustava socijalne skrbi.

Registrirano je 520.437 osoba s invalidnošću, što ukupno čini oko 12% stanovništva. Prema podacima djelatnika i volontera koji rade s beskućnicima, procjenjuje se da u RH ima oko 1000 beskućnika.
Doplatak za djecu primalo je 2012. godine 395.771 dijete.

Dokument zastupa aktualnu europsku politiku i planira korištenje europskih fondova za realizaciju dijela aktivnosti.

Nakon što su Hrvate statističari upitalikoliko su zadovoljni svojim životom, dobili su prosječnu ocjenu 6,8 na skali do desetke. U Švedskoj i Finskoj su građani na 81 posto zadovoljstva što ih dovodi na vrh ljestvica najzadovoljnijih naroda u Europi, a više nisu ni europski lideri po stopi samobojstava. Države Baltika, među kojima je rekorder Letonija, su ih pretekle.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Anamarija Pranjić
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Objavljeno: 31. 3. 2014.
 
 
 
 
Članak razmatra porazne podatke iz dokumenta Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014. – 2020.).
 
Samo jedan dan prije donošenja ove strategije Vlada je ukinula poticaje nezaposlenima.
 
Djela govore više od tisuća riječi.