Detaljna analiza

U ta dva sektora HAC- a u ovom trenutku radi 2300 zaposlenih, a čak 72 posto ih je suvišno. Kad su u HAC-u čuli taj zaključak, ostali su šokirani: od talijanskih konzultanata zatražili su da im detaljno analiziraju kako su došli do te brojke.

Talijanska konzultantska tvrtka angažirana je na zahtjev Europske banke za obnovu i razvoj koja je uvjetovala kredit za završetak koridora Vc kroz Hrvatsku izradom plana restrukturiranja HAC-a. Konzultanti su za svoju analizu dobili 249.100 eura. EBRD, međutim, nije obvezao HAC da provede plan restrukturiranja koji su napravili konzultanti.

IRD Engineering, prema izvještaju koji posjedujemo, usporedio je broj zaposlenih u svim tvrtkama koje upravljaju autocestama u Hrvatskoj (HAC, AZM, ARZ i Bina Istra), ali i u tvrtkama koje upravljaju autocestama u Italiji, Austriji i Sloveniji. Tako su zaključili da HAC ima najveći višak zaposlenih u Hrvatskoj i regiji!

Uspoređujući prosjeke zaposlenih po kilometru autoceste u HAC-u s brojem zaposlenih u talijanskim tvrtkama koje upravljaju autocestama zaključili su da je u sektoru naplate cestarine u HAC-u po naplatnoj postaji četiri puta više zaposlenih, a u sektoru održavanja broj radnika u HAC-u tri je puta veći u odnosu na talijanske tvrtke.

Europski standardi

Talijanski konzultanti smatraju da je potrebna operativna reorganizacija HAC-a da bi se broj zaposlenika uskladio s europskim standardom. Stoga u sektoru naplate predlažu povećanje broja ENC traka i traka za plaćanje putem kartica te outsourcing u dijelu redovnog održavanja autocesta.

Višak zaposlenih, predlažu, neka riješe umirovljenjem i otpremninama.

Sve je to samo posljedica neracionalnog zapošljavanja u HAC-u posljednjih nekoliko godina po političkim i prijateljskim vezama. Nikoga nije bilo briga koliko je zaposlenih, trebaju li HAC-u i tko će to platiti. Zato je broj radnika gotovo premašio 3000!

Poticajne otpremnine

Ovaj izvještaj talijanske konzultantske kuće dolazi u iznimno nezgodno vrijeme za Upravu HAC-a, ali i za Ministarstvo prometa. Uprave HAC-a i Autoceste Rijeka -Zagreb izradile su plan restrukturiranja tvrtki čija bi realizacija trebala početi ovih dana izdvajanjem sektora održavanja i naplate i osnivanjem zasebnih tvrtki. Prvog siječnja 2013. godine te bi se tvrtke spojile u jednu u vlasništvu države, odnosno Ministarstvo prometa. Prema tom planu restrukturiranja, u novoj tvrtki bilo bi 509 zaposlenika viška i oni bi se umirovljenjem i poticajnim otpremninama zbrinuli do 2015.! Dakle, razlika u procijenjenom višku zaposlenika je 1100!

Dramatično odstupanje

Unatoč tome što predloženo smanjenje broj radnika dramatično odstupa od onoga talijanskih konzultanata, šef Uprave HAC-a Dražen Guštin je 3. kolovoza u prezentaciji plana restrukturiranja Hrvatskih autocesta u Ministarstvu prometa objavio da su mjere unapređenja organizacijske strukture tvrtke napravljene na osnovi prijedloga konzultantske tvrtke IRD Engineering iz Rima!

U prezentaciji se navodi da bi u budućoj tvrtki za održavanje i naplatu broj zaposlenih trebalo smanjiti za 15 posto.

Dakle, riječ je o istim onim konzultantima koji su samo koji mjesec kasnije ustvrdili da je u ovom trenutku na istim tim poslovima u HAC-u čak 72 posto zaposlenika višak.

U HAC-u neslužbeno doznajemo da je to samo preliminarni izvještaj i da će se konačni izvještaj napraviti tek nakon višekratnih konzultacija. No i ovaj preliminarni izvještaj daje niz informacija o strukturnim problemima HAC-a te se nude rješenja u reorganizaciji tvrtke.

Povećanje zaduženosti

Talijanski konzultanti izražavaju zabrinutost zbog visoke zaduženosti HAC-a koja bi na kraju godine trebala iznositi 22,2 milijarde kuna. No još više ih brine činjenica da se otplata kredita sa 68 posto financira podizanjem novih kredita, što povećava ukupnu zaduženost.

U izvještaju se također napominje da cestarine ne smiju rasti te da se promet neće povećati bez strateških odluka u razvoju turizma.

HAC se razdvaja na Operacije i Infrastrukturu

Konzultanti predlažu detaljnu reorganizaciju tvrtke. Postojeće Hrvatske autoceste trebale bi se podijeliti na dvije tvrtke - HAC Infrastrukturu i HAC Operacije. Druga bi trebala biti tvrtka kći HAC Infrastrukture i u njezinu 100-postotnom vlasništvu. Tvrtka HAC Operacije (HACO) trebala bi se baviti naplatom cestarine i održavanjem, a HAC Infrastruktura (HACI) upravljanjem autocestama. To bi se trebalo provesti u roku od 12 mjeseci. Smatra se da je to najodrživija opcija jer tako HAC može zadržati potpuni nadzor nad održavanjem i naplatom cestarine. Uz to, moguće je kontrolirati internu reorganizaciju tvrtke. Taj prijedlog drastično se razlikuje od onoga što se sada provodi u HAC-u i ARZ-u.

Naime, cijeli proces izdvajanja sektora naplate i održavanja namjerava se provesti u dva mjeseca, a nova tvrtka bila bi u vlasništvu države i imala bi ugovor s HAC-om o održavanju autocesta i naplati cestarine.

Nakon osnivanja tvrtke kćeri, prema talijanskim konzultantima, realan slijed događaja je njezina prodaja potencijalnom koncesionaru. Ali tek za tri do pet godina. Dakle, nakon što ta tvrtka profunkcionira, poboljša se sustav naplate i postigne zadovoljavajuća vrijednost na tržištu. Prema procjenama, sadašnja vrijednost sektora naplate i održavanja HAC-a kreće se između 40 i 45 milijuna kuna, a u sljedećih 10 godina mogla bi narasti do 160 milijuna, čime bi postao respektabilna i zanimljiva tvrtka za ulagače.
 
 
Izvor: Jutarnji list
Autor: Krešimir Žabec
Foto: Cropix
Objavljeno: 3. 11. 2012..
 
 
 
 
Za izvršavanje poslova koji se u održavanju autocesta moraju obavljati postoje normativi. Nema velike razlike u normativima između onih europskih i onih hrvatskih. Obavljanje tih poslova traži daleko veći broj zaposlenih nego što ga spominje ova talijanska analiza.
 
U sektoru naplate cestarine smanjenje broja zaposlenih, a mislim pritom na neposredne izvršioce posla a ne upravljačku strukturu, može se postići samo velikim ulaganjima, u ovome trenutku neopravdano velikim, u sustave kojima se ljudski rad zamjenjuje automatikom.
 
Kako ova analiza misli zamijeniti nedostajuće zaposlenike?
 
Pa naravno - outsourcingom, tj. davanjem pojedinih poslova iz procesa rada vanjskim izvođačima. Pritom se potpuno zaboravlja da je većina europskih ekonomija odbacila outsourcing, koji je izvor mnogih problema - od nekvalitetnog obavljanja poslova do dovođenja naručioca poslova u podređeni položaj prema izvođaču. Naime, vlasnik tvrtke koja naručuje posao outsourcinga ne želi taj posao platiti više nego što vrijedi. Vlasnik tvrtke koja radi outsorcing poslove ne želi ih raditi bez svoje zarade. Tko treba platiti cijenu te zarade - radnici koji rade u outsourcingu, ekstremno malim plaćama.  A to rezultira lošim radom.
 
Ako su svi ostali elementi u analizi ovakve kvalitete koja je opisana u ovih nekoliko rečenica - onda je to analiza u kojoj se naručuju rezultati, tj. analiza izrađena po želji naručioca.