Najave španjolskih političara da će zabraniti deložacije građana koji zbog krize nisu u stanju više vraćati kredite bankama, pobudila je nade da je je možda ipak moguće zaustaviti krajnje nehumano postupanje banaka i državnog represivnog aparata prema građanima.

Odluku o zabrani ovrha stanova i kuća španjolska vlada donijela je nakon nekoliko slučajeva samoubojstava radi deložacija i objave Sindikata španjolskih policajaca da će podržati svoje članove koji ne žele provoditi ovrhe. Od 2008. godine, kada je kriza počela, iz svojih domova je izbačeno gotovo 400.000 Španjolaca. Španjolci su pokrenuli kampanju pod geslom ''Stop Desahucios'', zaustavite deložacije.

Iseljavanje građana iz njihovih domova u Hrvatskoj još nisu poprimile tolike razmjere kao u Španjolskoj, a kako bi to moglo izgledati mogli smo vidjeti iz potresnih scena deložacije obitelji Vukić u Zadru. Može li se Hrvatska povesti za španjolskim primjerom i na vrijeme spriječiti masovne deložacije, pitali smo uglednog hrvatskog ekonomistu Slavka Kulića.

Ulazimo u stanje kontrolirane potrošnje svega

- Mi se ne možemo poistovjećivati sa Španjolskom jer je Španjolska uređena država, a Hrvatska to nije - rekao je za portal Dnevno Slavko Kulić.

- Ne možemo očekivati da će naše vlasti moći spriječiti ono što nam slijedi, a to je da ulazimo u doba i okolnosti za koje nema primjera u prošlosti. Ulazimo u stanje kontrolirane potrošnje svega od strane naših vjerovnika. Ulazimo u okolnosti nadzirane slobode života i rada od strane političke i financijske oligarhije, europske i hrvatske - naglašava Kulić.

Nehumane deložacije mogu se spriječiti, ako imate političare kojima je stalo do vlastitih građana

Prema njegovim riječima ''politička oligarhija Hrvatske je instrument političke oligarhije Europe, a Financijska oligarhija u interpersonalnom odnosu s političkom oligarhijom putem proračuna određuje i donju granicu egzistencije. To stanje može se poistovjetiti s neoliberalnom eutanazijom, uskraćivanjem potrošnje svega na dosadašnji način. To je stanje egzistencijalne anksioznosti – život u strahu od sutra''.

Kulić se osvrnuo na val prosvjeda u europskim gradovima u srijedu.

- Pobuna u Europi dogodila se u 23 države, 120 gradova kroz 40 različitih oblika prosvjeda. Konfederacija sindikalista Europe pridružila se tom prosvjedu u smislu suprotstavljanja mjerama štednje, smatrajući da su mjere štednje koje se nude neprihvatljive europskim narodima. S obzirom da nema središnje nacionalne banke, strane banke će raditi po kriterijima središnje banke u Frankfurtu i bit će bešćutne i nemilosrdne u naplati svojih potraživanja i prema građanima i prema gospodarstvu.

Život na dug kao da više nije moguć

Nastavak krize drastično će ograničiti građanima načine stjecanja sredstava za život.

- Jedine okolnosti u kojima će biti moguće doći do novca bit će rad za nižu cijenu živoga rada i prodavanje imovine i nekretnina ispod svake vrijednosti, jer će porezna represija biti instrument financijske i političke oligarhije - naglašava Kulić.

- Uzet će nam sve što imamo u privatnom i javnom sektoru da bi platili dug stranim bankama. To potvrđuje moju davno objavljenu tezu da dužan pojedinac i dužan narod nemaju pravo raspravljati o slobodi i demokraciji jer su izabrali neslobodu - rekao nam je prof. Kulić i zaključio:

- Konzumerizam koji nam je nametnut putem tržišnog fundamentalizma i monetarizma je pod strogom restrikcijom potrošnje svega na dosadašnji način. Život na dug kao da više nije moguć.
 
Europski sud pravde: Španjolski zakon o deložacijama krši europsku direktivu o zaštiti potrošača
 
O situaciji u Španjolskoj je mišljenje dala državna odvjetnica Europskog suda pravde, Juliane Kokott, zaključivši je da španjolski zakon o temeljem kojeg se provode deložacije krši EU direktivu 93/13 EEC o zaštiti potrošača protiv nepravednih ugovornih uvjeta.
 
U hrvatskoj Udruzi Franak, gdje budno prate zbivanja u Španjolskoj, naglašavaju da je prema ovoj Direktivi nepošten članak ugovora koji nije bio predmetom individualnog pregovaranja, nego je dan na potpis temeljem šprance ugovora), a koji se protivi načelu savjesnosti i poštenja te je doveo do značajne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana.
 
 
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Marinko Bobanović
Photo: Pixsell
Objavljeno: 18. 11. 2012.