Sindikati spremni za ulicu: Zar nam Vlada želi do kraja skinuti gaće?

'Sindikatima preostaje jedino socijalni 'nemir' a jedina 'sabornica' koja im je na raspolaganju je - ulica', poručeno je iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, nakon što su doznali da bi zaposleni u državnim i javnim službama mogli uskoro ostati bez dodataka na plaću za 20, 30 i 35 godina radnog staža. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ukidanje povećanja koeficijenata za 4, 8 i 10 postotnih poena ovisno o godinama radnog staža namjerava provesti izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, odnosno Zakona o plaćama u javnim službama, objavio je Sindikat na svojim internet stranicama.O tome što bi točno sadržavale promjene tek trebaju razgovarati s članovima Povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vijeća za politiku plaća, porezni sustav i životni standard.

'Ugovor o radu, pravilnik o radu, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivni ugovor, zakon odnosno drugi propis kojim se uređuje dodatno povećanje plaće odnosno koeficijent složenosti poslova radnog mjesta moraju se uskladiti s odredbama ovoga zakona najkasnije do 31. prosinca 2013. godine', navodi se u zakonskim prijedlozima kojima Vlada, kako smatraju sindikati, guši kolektivno pregovaranje. No, u obrazloženju zakona navodi se da je potrebno preispitati sva dodatno ugovorena materijalna prava za službenike i namještenike u državnim i javnim službama i njihovu razinu izjednačiti. Ta materijalna prava i dodaci nisu regulirani zakonom već kolektivnim ugovorom, a koeficijenti se različito obračunavaju u različitim službama. U srednjoškolskom obrazovanju, socijalnoj skrbi i kulturi povećanje ovisi o ukupno ostvarenom radnom stažu. S druge strane, u državnim službama, osnovnoškolskom obrazovanju, znanosti i visokom obrazovanju i zdravstvu to povećanje ovisi o radnom stažu u državnim tijelima odnosno ustanovama pripadajuće djelatnosti.
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša za Dnevno.hr je izjavio kako im je takvo ponašanje Vlade neprihvatljivo. U Sindikatu smatraju da je Vlada očito digla ruke od socijalnog dijaloga i ubuduće namjerava plaće zaposlenih u javnom sektoru rješavati u Saboru, gdje ima zakonodavnu većinu, a ne za pregovaračkim stolom, služeći se pri tome prijevarom i lažnim argumentima.

- Vlada kaže da to nije tako, ali mi kažemo da je. Lijepo piše u Zakonu i u obrazloženju zakona. Ovog ljeta prihvatili smo kolektivni ugovor, sad ga oni opet žele mijenjati. Osjećamo se izigrano - rekao je Boris Pleša. Vlast se, smatraju u Sindikatu, odlučila na ukidanje dodataka silom. Ali, dok se zakonska uskrata božićnice i regresa, s ograničenim rokom, mogla opravdati ekonomskom situacijom, u ovom slučaju to nije tako, ističu.

'Svaka nova vlast prema nama je sve gora i gora'

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić bio je još oštriji u svojim stavovima:

- Ne pristajemo ni na kakva dodatna ukidanja i smiješno je da se dira u nešto što dobro funkcionira. Sindikat policije i policija i ovako su obespravljeni, potplaćeni i loše opremljeni. Mi nismo više građani drugog, već trećeg reda, očito nam žele do kraja skinuti gaće. Što još trebamo napraviti, svega smo se odrekli, i božićnica, i regresa, 6 posto plaće. Ne dolazi u obzir da nam se bilo što još smanjuje. Zar nas žele dovesti na prosjački štap? Možda bi bilo najbolje da se policija ukine jer ovoj vladi očito predstavlja samo trošak. I to tim istim ljudima iz Vlade koje čuvamo i pazimo 24 sata na dan. Pod krinkom teškim vremena uvijek se na nama reže, ali neke stvari su zaista prevršile mjeru. Policija je jedan od stupova hrvatskog društva i tako bi se prema njoj svi trebali odnositi, a posebno vlada - rekao je Dubravko Jagić. Na pitanje kako komentira to što se u vladi pozivaju na to da su troškovi rada u Hrvatskoj znatno viši od troškova rada u zemljama članicama Europske Unije, Jagić kaže da, koliko on zna, policija u zemljama Europske Unije radi u znatno boljim uvjetima nego u Hrvatskoj.

- Policija je u zemljama EU bolje plaćena, imaju bolji status i država ih više cijeni nego u Hrvatskoj, prema tome, ne znam o čemu oni pričaju. Nama država nije majka nego maćeha, a svaka nova vlast odnosi se prema nama samo sve gore i gore - kaže.

Službenički sindikat također je podsjetio Ministarstvo rada da ni dodatak za minuli rad od 0,5 posto, kao ni dodatno povećanje dodataka radnicima s 25 i više godina staža nije kočilo Sloveniju pri ulasku u EU.

Povećanje koeficijenata od 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina staža, što se sada želi ukinuti, uvedeno je prije desetak godina kao određena kompenzacija za smanjenje plaća dijelu radnika u državnom sektoru pa se na taj način želio ublažiti gubitak. Kad bi se sada ti dodaci ukinuli, to bi značilo da bi dijelu državnih službenika s duljim stažem, plaće sada bile manje.

Pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava Marko Krištof za Dnevno.hr rekao je da nije točno da je vlada uputila prijedlog zakona kojim bi ukinula dodatke temeljem ostvarenog radnog staža nego da je jednostavno predložila i dala socijalnim partnerima na konzultacije prijedlog zakona kojim bi u budućim kolektivnim ugovorima onemogućila višestruke dodatke temeljem iste osnove odnosno godina staža.

Puno dodataka, a plaća niska

- Taj zakon ima rok do kraja 2013. za usklađivanje. To znači da imamo punih godinu dana da nađemo novi način obračuna plaća. Nikako nije istina da je socijalni dijalog izostao jer je zakon poslan na povjerenstvo za politiku plaća GSV-a te će se u ponedjeljak održati konzultativni sastanak između ministra i predstavnika sindikata. Prijedlog predviđa da se u kolektivnim ugovorima koji će se zaključivati nakon stupanja na snagu zakona neće više moći ugovarati vise različitih dodataka na staž, ali će se novi način obračuna redefinirati u kolektivnim pregovorima sa socijalnim partnerima - rekao je Marko Krištof. Također je objasnio da je neizravni cilj ovog zakona početak reforme nelogičnog sustava plaća kakav je trenutno na snazi. Trenutni sustav je teško kontrolirati jer postoji puno dodataka na plaću, a sama plaća je u osnovi niska.

- Bez uređivanja sustava plaća i jasnih pravila o tome što je plaća, što je dodatak, ne možemo provesti niti centralni obračun plaća, to nam stvara ogromne probleme i onemogućuje porast plaća za one zaposlenike koji su nam u sustavu najvažniji, a to su oni koji su u sustavu pet do šest godina, koji su naučili sve poslove, upoznati su s europskim propisima, dinamični su i služe se modernom tehnologijom. Moramo pronaći način kako izbalansirati plaće tako da ne bude tako velikih razlika između radnika koji su na početku staža i koji nemaju nikakve dodatke na plaću i onih koji su u sustavu 30 i više godina - obrazložio je Marko Krištof. Na pitanje znači li to da će država smanjiti plaće onima s više radnog staža da bi ih mogla povećati mladim i perspektivnim ljudima s manje radnog staža, odgovorio je da ne bi to tako definirao jer su dodaci ugovoreni granskim kolektivnim ugovorima o čijim izmjenama i dopunama tek slijede pregovori. Međutim, ističe, potrebno je sustav koji se gotovo isključivo bazira na godinama radnog staža prebaciti na sustav u kojem bi se ocjenjivala i efikasnost. Pomoćnik ministra poziva se pritom i na Europsku konvenciju o jednakoj plaći za jednaki posao koja zabranjuje bilo kakvu diskriminaciju po pitanju plaća radnika na osnovu spola, etničke pripadnosti i starosti te da bi pravilo veće plaće za više godina staža moglo predstavljati i kršenje te konvencije.

'Treba motivirati i mlade i perspektivne ljude da ostanu u državnoj službi'