Sindikalne središnjice o prijedlozima zakona kojima se ukida dodatak za staž
(NHS) Tri sindikalne središnjice - Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata, očitovale su se na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o plaćama u javnim službama i Zakona o državnim službenicima, kojima se predlaže ukidanje dodataka od 4, 8 i 10 posto za zaposlene s 20 i više godina staža.
Zagreb, 1. veljače 2013.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zoranu Milanoviću, predsjedniku
HRVATSKI SABOR
zastupnicima - svima
Predmet: Konačni prijedlog Zakona o dopuni Zakona o plaćama u javnim službama
- mišljenje, dostavlja se
Poštovani,
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata protive se Končanom prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o plaćama u javnim službama (u daljnjem tekstu: Zakon).
Navedene sindikalne središnjice smatraju da je sadržaj Konačnog prijedloga Zakona iznimno sporan, posebno s aspekta usklađenosti s međunarodnim ugovorima, te da su obrazloženja Konačnog prijedloga Zakona veoma dvojbena. Jednako tako, sadržaj Zakona u praksi je djelomično i neostvariv.
Mišljenja smo da određivanje uvećanja plaće po osnovi staža putem kolektivnog ugovora ili drugih valjanih izvora prava nije sporno niti s aspekta Ustava RH niti s aspekta Direktive 2000/78/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se uspostavlja opći okvir za jednako postupanje u zapošljavanju i odabiru zvanja od 27. studenog 2000. godine. Navedena Direktiva odnosi se na jednake plaće muškaraca i žena, a ne govori o nekoj općoj teoretskoj jednakosti, jer to nije niti sadržaj niti cilj Direktive, a niti je to moguće postići.
Držimo da bi usvajanje ovakvog Konačnog prijedloga Zakona bilo očito postupanje koje je suprotno Konvenciji MOR-a br. 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Člankom 4. predmetne Konvencije određeno je da se u skladu s nacionalnim uvjetima moraju, ako je potrebno, poduzimati odgovarajuće mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama dobrovoljnog pregovaranja između poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju utvrđivanja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima. Derogiranje sklopljenih kolektivnih ugovora Zakonom, i to kolektivnih ugovora koje je sklopila upravo Vlada RH, očito je postupanje protivno prethodno navedenom zahtjevu Konvencije.
Nakon iznimno loših rješenja iz Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, kojim je omogućena destrukcija postojećih kolektivnih ugovora, potom Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojim se ne izravan način derogiraju neke odredbe iz važećih kolektivnih ugovora, ovim Konačnim prijedlogom Zakona ponovno se ide u slično, iznimno dvojbeno i loše rješenje.
Zbog svega navedenog, sindikalne središnjice protive se usvajanju ovog Konačnog prijedloga Zakona, kao i svakom obliku intervencija silom vlasti kroz zakone u kolektivne ugovore i derogiranju ugovorenih prava te pozivaju Vladu RH i uvažene zastupnike u Hrvatskom saboru da dobro promisle o posljedicama koje mogu proizvesti ovakva zakonska rješenja i intervencije, ne samo u javnom sektoru, nego i na radnike u privatnom sektoru, jer predstavljaju lako primjenjiv i primamljiv, no svakako neprihvatljiv model ponašanja za sve poslodavce.
S poštovanjem,
Zoranu Milanoviću, predsjedniku
HRVATSKI SABOR
zastupnicima - svima
Predmet: Konačni prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima
- mišljenje, dostavlja se
Poštovani,
U nastavku se nalazi mišljenje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata na Končani prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (dalje: prijedlog Zakona).
Načelne primjedbe
Sindikalne središnjice protive se prijedlogu Zakona koji predstavlja izravni intervencionizam u relativno nedavno zaključen Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (dalje: Kolektivni ugovor), kao i pripadajući mu dodatak.
Dodaci na plaću po osnovi radnog staža u visini od 4, 8 i 10% ugovoreni su u Kolektivnom ugovoru i nedvojbeno su bili izraz volje ugovornih strana u trenutku njegova zaključenja. Dakle, odraz volje sindikata koji djeluju u državnim službama te Vlade RH. Odgovoran pregovarač, naročito Vlada, ne smije preuzimati obveze za koje zna da ih nije u stanju ispuniti, a ovakav prijedlog Zakona pokazuje upravo to, jer niti 5 mjeseci od početka primjene Kolektivnog ugovora zadire se u ugovoreno pravo. I to zakonom, uz isključenje mogućnosti drugačijeg ugovaranja, ali i obvezu usklađivanja Kolektivnog ugovora s prijedlogom Zakona. Kolektivni ugovori općenito moraju biti u skladu sa zakonom i ostalim propisima, no ovakva imperativna odredba diktira sadržaj konkretne norme Kolektivnog ugovora.
Sloboda kolektivnog pregovaranja predstavlja vrijednost zaštićenu Ustavom RH, jer Ustav štiteći slobodu udruživanja štiti i slobodu kolektivnog pregovaranja, kao nerazdvojiv dio slobode udruživanja, kao i vrijednost zaštićenu međunarodnih konvencija kojih je RH član. Pregovaranje u dobroj vjeri temelj je kolektivnog pregovaranja i na njemu se temelji i međusobno povjerenje stranaka u pregovorima. Zakonski intervencionizam u već ugovorena prava pokazuje kako pregovaranja u dobroj vjeri nije bilo i njime se ozbiljno narušava prostor za kolektivno pregovaranje. No, ono prije svega pokazuje slabost Vlade RH u ulozi pregovarača, jer sve za što procjenjuje da nije u stanju promijeniti za pregovaračkim stolom, silom vlasti mijenja kroz zakone.
Odgovorno kolektivno pregovaranje znači preuzimanje obveza u visini i opsegu koliko se stvarno može i izvršiti. I to je minimum koji svaka stranka za pregovaračkim stolom ima pravo očekivati od druge stranke. Sve drugačije je neozbiljno, nepravedno i neprihvatljivo, protivno svim pravnim standardima, ruganje drugoj strani i ponižavanje tisuća državnih službenika.
Potrebu ukidanja spornih dodataka Vlada RH obrazlaže povredom načela „jednake plaće za jednaki rad“, pri tome očito smatrajući kako je rad dugogodišnjeg radnika jednak radu početnika. Ne želeći nipošto umanjiti doprinos koji mlađi radnici, kroz nova znanja i entuzijazam, daju u radu državnih službi, napominjemo kako navedeni dodaci, osim što imaju svojstvo svojevrsne nagrade za vjernost poslodavcu, nedvojbeno prepoznaju upravo tu dodanu vrijednost koju kroz radno iskustvo i znanje dugogodišnji radnik ugrađuje u svoj svakodnevni rad. I zato to nije rad iste vrijednost, nego upravo suprotno dodane vrijednosti, koji ne smije biti minoriziran i sveden na puku matematiku.
Zbog svega navedenog, sindikalne središnjice protive se donošenju ovog prijedloga Zakona i svakom obliku intervencija silom vlasti kroz zakone u kolektivne ugovore i derogiranju ugovorenih prava te pozivaju Vladu RH i uvažene zastupnike u Hrvatskom saboru da dobro promisle o kobnim posljedicama koje ovakve zakonske intervencije imaju za kulturu kolektivnog pregovaranja u RH, a posljedično na materijalni status ne samo državnih službenika, nego i radnika u privatnom sektoru, jer predstavljaju lako primjenjiv i primamljiv, no svakako neprihvatljiv model ponašanja za sve poslodavce.
S poštovanjem,