Sindikalist Mijat Stanić: Skupit ću 800.000 potpisa protiv koncesije na autoceste
(Slobodna Dalmacija)
Dio golemog javnog duga od 180 milijardi kuna Vlada je odlučila pokriti monetizacijom autocesta, odnosno njihovim davanjem u koncesiju za razdoblje od 30 do 50 godina.
Banski su dvori u četvrtak otvorili proces traženja koncesionara za domaće autoceste, a riječ je o ukupno 1024 kilometra već izgrađenih prometnica kojima upravljaju tvrtke “Hrvatske autoceste” (HAC) i “Autocesta Rijeka–Zagreb” (ARZ), te još 30 kilometara autocesta čija je izgradnja pri kraju. Nastavak izgradnje Dalmatine prema dolini Neretve i Dubrovniku kao planiranom cilju nitko nije ni spomenuo, pa nije teško zaključiti da će hrvatski jug, a time i teritorij EU-a, ostati u cestovnoj izolaciji.
Ta Vladina odluka digla je na noge opoziciju, pa su iz HDZ-a poručili da onaj tko je odlučio dati ceste u koncesiju bez provedenog referenduma - treba završiti u Remetincu. HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić podsjeća da su autoceste jedino iznadprosječno što je Hrvatska unijela u EU, a sada bi i to dala nekome drugome.
Spašavanje od bankrota
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić napominje kako ovom odlukom Kukuriku koalicija ne spašava državu od bankrota kako to tvrde, nego spašava samo sebe, odnosno svoju vlast. Sindikalac očekuje da će građani na jesenskom referendumu srušiti tu Vladinu nakanu.
- Prijedlog koji je Vlada prihvatila od konzultanata katastrofalan je, a mi smo, kako smo i najavili, počeli ozbiljne pripreme za prikupljanje potpisa za organiziranje referenduma na kojem će građani ujesen imati priliku reći jesu li za to da se autoceste ne mogu dati u koncesiju ili da im se privremeno ili trajno mijenja vlasništvo bez referendumskog mišljenja građana – ističe Stanić koji je, kako kaže, siguran da će prikupiti najmanje 800.000 potpisa i da će Vladina odluka pasti.
Prema predloženom modelu, koncesija bi se dala na razdoblje od 30 do 50 godina, ovisno o dogovoru s koncesionarom, pri čemu bi za koncesiju do 40 godina naknada iznosila od 2,4 do 2,9 milijardi eura, a do 50 godina 3,2 milijarde eura. Taj novac iskoristit će za otplatu državnih dugova, ponajprije HAC-ovih i ARZ-ovih. Time bi se trebao smanjiti i ukupan javni dug, koji se već sada kreće oko maastrichtske granice od 60 posto BDP-a, čime postaje sve veći uteg Hrvatskoj u ostvarenju cilja zvanog uvođenje eura.
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić objasnio je kako su konzultanti, Erste Banka, Deloitte i Wolf Theiss Rechtsanwaelte, ocjenjivali pet modela upravljanja autocestama, među kojima i model prodaje, ali su procijenili da je stavljanje u koncesiju prometnica kojima upravljaju HAC i ARZ - najbolji način. Koncesije su izabrali jer se njima želi brzo zaraditi, poboljšati efikasnost poslovanja te omogućiti Vladi da trošarinu za naftu od 0,60 lipa upotrijebi za druge infrastrukturne projekte kao što je obnova željeznica.
Vlada će koncesionaru postaviti uvjet da u razdoblju od dvije do pet godina mora zadržati isti broj zaposlenika te da mora preuzeti sva 1024 kilometra autoceste uz 30 kilometara koji su u izgradnji pod HAC-om i ARZ-om. Država će, kako je rekao ministar, dijeliti dobit s koncesionarom ako se poveća promet, ali i gubitak - ako promet padne.
Kada je u pitanju povećanje cijena cestarina, Hajdaš Dončić je rekao da će i te detalje dogovoriti tijekom pregovora s konkretnim ponuđačima, ali da neće biti moguć nagli rast cijena. Tvrdi da će biti predložen model usklađivanja indeksa rasta cijena s inflacijom po modelu “minus jedan”, odnosno - ako je inflacija 4 posto, indeks rasta cijena cestarina može biti najviše 3 posto, odnosno nešto manje od stvarnog rasta cijena na tržištu.
Završetak posla za 12 mjeseci
Što se tiče procedure, ministar prometa očekuje da će se do kraja ove godine završiti preliminarni razgovori s potencijalnim investitorima, a nakon toga se ulazi u fazu slanja neobavezne ponude, pa tek potom u fazu pregovora.
- Računamo da ćemo između devet i 12 mjeseci, ako se zadovolje osnovni ciljevi, završiti tu financijsku transakciju – kazao je Hajdaš Dončić te otkrio kako su konzultanti prilikom ispitivanja najboljih modela dobili 47 odgovora zainteresiranih strana za koncesioniranje među kojim su čak i naši mirovinski fondovi koji su zainteresirani za to da stvore konzorcij.
Na pitanje novinara kako možemo biti sigurni da će Vlada zaista upotrijebiti zaradu od koncesija za pokrivanje duga, a ne za tekuću potrošnju, ministar prometa je rekao da građani ne moraju sumnjati u to.
- Jamčim da niti jedan euro neće otići na financiranje tekuće potrošnje. Mislim, pa ozbiljni smo, ne treba nam garancija za to. Imamo kriterije za smanjivanje javnog duga. Ako dobijemo 3,5 milijardi eura, za toliko će pasti naša kreditna obaveza i javni dug države - rekao je Dončić.
Tim novcem neće se zatvarati samo HAC-ovi krediti, nego i drugi krediti države koji imaju nepovoljnije kamatne stope. HAC-ov dug sada iznosi 4 milijarde eura, a sljedeće godine na naplatu dolazi još milijardu eura.
FOTO: CROPIX
Svu nesposobnost ponovno se prebacuje na hrvatske građane, jer oni će platiti i sav prihod od koncesije, kamatu za petogodišnje razdoblje, troškove zbrinjavanja radnika, visoke plaće i bonuse menadžmentu tog koncesionara i svu zaradu za 50 godina tog koncesionara – uvjeren je Goran Marić.
Na primjedbu kako je i HDZ-ova vlada 2010. razmatrala sličan projekt, Oleg Butković, član Predsjedništva HDZ-a, rekao je da je tadašnja vlada samo razmišljala o koncesiji, ali da nikad nije donijela odluku. a.b.k.
Tada su i oni neuspješno pokušavali zakrpati rupe u proračunu koje su dijelom nastale zbog pogrešaka, pa i lopovluka u cestogradnji počinjenih u vrijeme kada su njihovi premijeri i ministri sjedili u Vladi. Naime, jučer, danas i sutra dolaze nam na naplatu milijarde kreditnih eura koje ne bismo pokrili ni da imamo dvaput više vozila, a time i zarade na naplatnim kućicama. Ali, činjenica je da ih nemamo. Zbog čega?
Pa, upravo zbog činjenica da je Dalmatina (politički?!) projektirana relativno daleko od urbanih središta, da je vožnja njome (pre)skupa za džep prosječnoga hrvatskoga građanina, te da izvan turističke sezone tu ključnu prometnicu koristi samo dio domaćih vozača, a ostali skreću na naoko besplatne državne ceste ili autoceste koriste samo u nuždi kao što su odlazak u bolnicu ili po nekakav papir u Zagreb.
Brojke ne lažu, pa je frekvencija vozila na autocestama pod državnim upravljanjem u pravilu nedovoljna za ozbiljan biznis, da ne spominjemo vinjete koje neki osporavaju, ali u nesporednom susjedstvu, u Sloveniji, ljudi kupuju vinjete i ceste su pune automobila i kamiona iako su i u Deželi veliki problemi u tom sektoru. A našu Dalmatinu netko treba održavati i cestari moraju svoju plaću zaraditi, dakle moramo podići promet, a ne mlatiti praznu dnevnopolitičku slamu i prepustiti gotovinu na dlanu - strancima. GORDAN ZUBČIĆ