Radnici, što vas tek čeka!? Jedva spajate kraj s krajem, ali još će vas zgaziti!

Duže trajanje rada na određeno vrijeme od dosadašnje tri godine, smanjenje najmanjeg dopuštenog broja sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora s 10 na 8 sati, ukidanje mjesečnog ograničenja broja prekovremenih sati, olakšavanje otpuštanja radnika tijekom probnog rada, pojednostavljenje kolektivnog otpuštanja viška radnika… Prva faza izmjena Zakona o radu, o čemu je u srijedu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava postignut konsenzus sindikata i poslodavaca, ovim kratko izvučenim naglascima ukazuje na smanjivanje prava hrvatskih radnika i njihovo dodatno potlačivanje u vrijeme kad znatan broj njih jedva spaja kraj s krajem.

Kompromis u kojem je vidljiv trend prema fleksibilizaciji tržišta

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, tvrdi da, iako je riječ o kompromisu u kojem je vidljiv trend poslodavaca prema fleksibilizaciji tržišta, radnici u ovoj fazi ne gube svoja prava, već su ona samo jasnije definirana. " Međutim, u drugoj fazi na vidjelo će izaći mnoga interesna pitanja poput stjecanja prava na otpremninu, izbacivanja dnevne stanke iz radnog vremena, razgovori o godišnjim odmorima", navodi on iz čega se može iščitati da prava borba za radnička prava tek slijedi. Da će zahtjevi poslodavaca ugrožavati radnike nagovješćuje i njegova diplomatska rečenica kako postoji cijeli niz stvari o kojima će se ozbiljno morati pregovarati. Dodaje i da s prvom fazom izmjena Zakona sa sindikalne strane može biti zadovoljan s obzirom na to kako je sve to na početku izgledalo. Neke stvari su, kaže, uspjeli popeglati.

Za rad na određeno vrijeme, koji je dosad bio paravan za brojne zlouporabe, Sever navodi kako i dalje ostaje odredba da je riječ o iznimci koja je u primjeni ako se daje objektivni razlog. Napravljena je razlika između prvog i uzastopnih ugovora na određeno vrijeme pa će tako prvi ugovor na određeno vrijeme moći trajati duže od tri godine u slučajevima zapošljavanja po projektima, na mandat i slično, ali pod uvjetom da se tijekom tog razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme. Poslodavac će moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog kojeg će u ugovoru o radu morati navesti.

Ne pogoduje se poslodavcu već se spašavaju preostali radnici

Odredba koja pogoduje poslodavcima tiče se kolektivnog otpuštanja viška radnika jer se s devedeset na trideset dana skraćuje rok odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika koju može naložiti HZZ. Kako stoji u pojašnjenju, time će se omogućiti brže restrukturiranje poslodavaca i njihova brža prilagodba uvjetima na tržištu. Sever pak navodi da, iako su tu sindikati imali primjedbe, praksa pokazuje da se prvobitnim rokom dovodi u pitanje opstanak tvrtke pa se na ovaj način spašava egzistencija preostalih radnika.

Sindikati su odustali od mjesečnog ograničenja broja prekovremenih sati jer nemaju svi mjeseci točno četiri tjedna, no ostala je osnovna tjedna i ukupna godišnja zaštita, navodi Sever.

Sever očekuje da će resorno ministarstvo na čelu s Mirandom Mrsićem vrlo brzo dostaviti svoj koncept prijedloga za drugu fazu izmjena zakona, koja će, čini se, imati više spornih točaka. Razgovori bi se trebali dovršiti do kraja drugog tromjesečja kako bi se u trećem išlo prema Europskoj komisiji i Saboru.

Evo što se u prvoj fazi mijenja u Zakonu o radu:

1. Zakon o radu usklađuje se s Direktivom o europskim radničkim vijećima
Osigurat će se učinkovitost provedbe postupaka obavještavanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšava se osnivanje novih europskih radničkih vijeća te osigurava pravna sigurnost u osnivanju i radu europskih radničkih vijeća. Radnici iz Hrvatske sudjelovat će u radničkim vijećima EU multinacionalnih kompanija i obratno.

2. Rad na određeno vrijeme
U cilju sprečavanja zlouporaba u korištenju rada na određeno vrijeme, poslodavac će moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog kojeg će u ugovoru o radu morati navesti. Ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine, vezuje samo uz uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme. U skladu s tim, predviđa se i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ako je riječ o prvom ugovoru i pod uvjetom da se tijekom tog razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme. Dakle, prvi ugovor o radu na određeno vrijeme moći će trajati dulje od tri godine, u slučajevima zapošljavanja po projektima, na mandat, itd., navodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

3. Zamjenski odmor
Predlaže se smanjenje najmanjeg dopuštenog broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s 10 na 8 sati, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana. U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Time će se riješiti organizacijski problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva, koja zahtjeva rad radnika u dva navrata tijekom dana.

4. Agencije za privremeno zapošljavanje
Uz poslove ustupanja, agencijama će biti omogućeno da obavljaju i poslove posredovanja pri zapošljavanju. Navedene poslove agencije neće moći obavljati prije upisa u odgovarajuće evidencije ministarstva. Agenciji koja ne bude upisana u evidenciju ministarstva, inspektor rada će zabraniti obavljanje poslova ustupanja i posredovanja pri zapošljavanju. Radi kontrole rada agencija i sprečavanja mogućih zlouporaba u poštivanju prava radnika, agencijama se uvodi obveza da ministarstvu nadležnom za rad dostavljaju statističke podatke o obavljanju poslova. Agencija za privremeno zapošljavanje neće smjeti radniku naplaćivati naknadu za njegovo ustupanje korisniku.

5. Prekovremeni sati
Zakonom se ukida mjesečno ograničenje broja prekovremenih sati, dok se i dalje zadržava ograničenje broja prekovremenih sati na tjednoj i godišnjoj razini.

6. Probni rad
Socijalni partneri ujedno su se sporazumjeli o olakšavanju otpuštanja radnika tijekom probnog rada, s obzirom da je postojeća sudska praksa rigidno tumačila razloge otkazivanja ugovora radniku tijekom probnog rada. Neuspjeh probnog rada uvodi se kao poseban razlog za otkaz ugovora o radu, u slučaju ako radnik ne zadovolji na probnom radu.