Prosječne neto plaće u realnom padu
GOSPODARSTVO
(HRT) U uvjetima recesije u Hrvatskoj realne plaće padaju četvrtu godinu zaredom, a prema statističkimpodacima prosječna je mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do prosinca 2013. iznosila 5.515 kuna. To je nominalno povećanje za 0,7 posto, a realno je manje za 1,5 posto u odnosu na godinu prije.
Tako je ukupna prosječna godišnja neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za 2013. iznosila 66.180 kuna, a tim se ukupnim iznosom, primjerice, može kupiti6,2 četvorna metra novog stana.
Gledajući po pojednim djelatnostima, uz sva pojednostavnjenja koje takve usporedbe donose, godišnjise iznos prosječne neto plaće kretao od 34.824 kune u proizvodnji odjeće do 117.312 kune u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta.
Statistički podaci pokazuju da, uz blagi nominalni rast, realne plaće padaju od 2010. godine (pri čemu je najveći realni pad zabilježen u 2012. od 2,6 posto u odnosu na godinu prije), a ni u ovoj se godini, s obzirom na projekcije kretanja BDP-a, ne očekuju bitne promjene, budući se tek s oporavkom gospodarstva i tržišta rada uspostavljaju temelji za rast plaća.
U svojim projekcijama analitičari HNB-a predviđaju da bi se realne plaće mogle smanjivati, s obzirom na to da bi rast nominalnih plaća mogao biti vrlo nizak.
Za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine najniža prosječna mjesečna plaća zabilježena je u pravnim osobama u proizvodnji odjeće,svega 2.902 kune mjesečno.
Najveća je pak prosječna mjesečna neto plaća među pojednim djelatnostima lani ostvarena u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta -9.776 kuna.
U zaštitnim i istražnim djelatnostima prosječna mjesečna neto plaća bila je3.012 kuna, u proizvodnji kože i srodnih proizvoda 3.052 kune, uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.198 kuna, a u preradi drva 3.341 kunu.
Na ljestvici najnižih plaća slijedi proizvodnja tekstila s 3.418 kuna, namještaja 3.450 kuna, gradnja zgrada 3.965 kuna.
Na drugoj strani te ljestvice, po visini prosječnih zarada, nakon prve djelatnosti reklame i propagande, slijedi zračni promet s 9.695 kuna prosječno mjesečno.
Promatrano na razini područja djelatnosti, od njih 19plaće ispod državnog prosjeka zabilježene su u devet. Pritom su daleko najniže administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 3.510 kuna.
U recesijom izrazito pogođenom građevinarstvu prosječna je plaća bila 4.643 kune, a u trgovini na veliko i malo 4.726 kuna.
U turističkom prometu lani su zabilježeni plusovi, no to čini senije puno pomoglo zaposlenima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane koji su s 4.819 kuna prosječne mjesečne neto plaće prilično ispod državnog prosjeka.
Kakvo je pak stanje u hrvatskoj industriji govori i podatak da je u prerađivačkoj industriji prosječna mjesečna neto plaća lani iznosila 4.899 kuna.
Ni poslovanju nekretnina nisucvale ružes prosječnih 5.020 kuna, u poljoprivredi i ribarstvu prosječna je neto plaća iznosila 5.050 kuna mjesečno, a u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 5.446 kuna.
U područja djelatnosti s neto plaćama ispod državnog prosjeka spada i obrazovanje, s 5.484 kune prosječno mjesečno. Pritom je za zaposlene u osnovnom obrazovanju prosječna plaća lani iznosila 4.931 kunu, u predškolskom 5.133 te u srednjem obrazovanju 5.274 kune, dok je u visokom obrazovanju prosječna plaća bila 8.119 kuna.