Presuda iz Strasbourga: U Hrvatskoj nema poštene istrage liječničkih grešaka
(Novi list)
Nova pljuska hrvatskom zdravstvu
U prvoj presudi za nesavjesno liječenje u RH, koju je u slučaju Bajić protiv Hrvatske donio sud u Strasbourgu, navodi se da nije zakazalo samo ministarstvo zdravstva, nego i izvršna, zakonodavna i sudbena vlast koje su propustile osigurati odgovarajući i pravovremeni odgovor
ZAGREB Europski sud za ljudska prava donio je jučer presudu u predmetu Bajić protiv Hrvatske, utvrdivši da je Hrvatska neučinkovitom istragom smrti pacijentice zbog liječničke pogreške, prekršila članak 2. Konvencije o ljudskim pravima koji govori o pravu na život. Zbog tog će propusta hrvatska država podnositelju tužbe Peri Bajiću morati platiti 10.000 eura na račun nematerijalne štete, te još 7.900 eura sudskih troškova.
Slučaj koji je završio pred Europskim sudom za ljudska prava dogodio se 1994. godine u KBC-u Zagreb. Sestra podnositelja tužbe, tada je na Rebru operirana zbog abdominalnog tumora, i to – kako tvrdi Bajić – tek nakon što je on osobno kirurgu platio iznos od 5.000 njemačkih maraka. Pacijentica je operirana već sljedećeg dana nakon što je liječnik primio traženi iznos, a dva dana nakon operacije je umrla.
Bajić je prijavio cijeli slučaj, ali je tužiteljstvo odbacilo kaznenu prijavu obitelji, tvrdeći kako nema dokaza da je riječ o nesavjesnom liječenju. Prijava zbog mita nikad nije rezultirala nikakvom presudom. Zbog takvog ishoda ovog slučaja, Europski je sud za ljudska prava utvrdio kako Hrvatska nije osigurala neovisan i nepristran sustav koji će se baviti pitanjima uzrokovanja smrti ili teških ozljeda zbog pogreške liječnika, što je i dovelo do povrede prava iz Konvencije.
Sud je među ostalim naveo kako je nadležno državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu koju je protiv predmetnog liječnika podnio podnositelj, na temelju nalaza vještaka koji su radili na istoj ustanovi kao i prijavljeni liječnik – Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sud je primijetio da se upravo odluka državnog odvjetništva o odustajanju od kaznenog progona, a kasnije i odluka prvostupanjskog suda temeljila na tom vještačenju, koje se prema praksi Suda i hrvatskom pravu može smatrati pristranim.
Liječnik koji je izveo operaciju je kirurg Vuk Borčić, koji je slovio kao ugledni zagrebački kirurg, a početkom 90-tih izveo je prvu transplantaciju jetre na Rebru. Borčić je, zanimljivo, bio i član vještačkog tima Medicinskog fakulteta u slučaju Maškarin, koji je po pisanju medija na suđenju u Rijeci pozvao kirurga Branka Popovića da bude džentlmen i prizna pogrešku pri operativnom zahvatu zbog kojega je Miroslav Maškarin ostao bez noge.