Pravna nesigurnost po Kukuriku receptu
(NOVI LIST) Rupa u zdravstvenom sustavu u nepune dvije godine pretvorila se u krater. I taj krater sada valja pokušati donekle sanirati. Kako? Povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Onog istog doprinosa koji je prije dvije godine smanjen dva posto s najavom daljnjeg smanjivanja. Vjerojatni povratak na staru stopu zdravstvenog doprinosa rezervni je adut projekta smanjivanja proračunskog deficita s obzirom da proračunski prihod na doprinosu za zdravstveno osiguranje ne bi bio jednokratan.
Rezanje stope zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto trebalo je dati zamaha gospodarstvu u čije se ime država odrekla oko 2,5 milijardi kuna godišnje. No, dva posto niži zdravstveni doprinos nije donio procvat, otvaranje, radnih mjesta, rast. Da se to neće dogoditi, uostalom, upozoravali su i sami poslodavci. Pritom bi nefer bilo reći da im smanjenje doprinosa nije pomoglo i da im nije sačuvalo nešto novca.
I tako, gospodarstvo unatoč proračunskom odricanju nije stalo na noge. Zdravstveni sustav, koji je i prije dvije godine bio daleko od zdravog, postao je još bolesniji. Naknadna pamet, ma koliko bila posljedica saniranja prekomjernog proračunskog deficita, bolesnika bi trebala održavati na životu.
Posao se ne vodi od danas do sutra. Planira se unaprijed i pritom se uvažavaju uvjeti poslovanja na tržištu. To, primjerice, znači da je poslodavac u malom, srednjem, velikom poduzeću svoje poslovanje u tekućoj godini u Hrvatskoj, pa tako i svoj plan prihoda i rashoda temeljio i na podatku da stopa obaveznog zdravstvenog osiguranja iznosi 13 posto. Promjena te stope naviše, zahtjeva reviziju poslovanja u kojoj valja osigurati dodatna sredstva za rashode. Ako poslodavac isplaćuje prosječnu plaću u zemlji, a ona je na godišnjoj razini u 2013. godini bila 7.939 kuna bruto, trošak plaće porast će mu 158,78 kuna mjesečno. Sada na tu prosječnu bruto plaću zdravstveni doprinos iznosi 1.032,07 kuna, a rastom stope izdvajanja porast će na 1.190,85 kuna. Po radniku, poslodavac tako treba osigurati dodatnih 1.905,36 kuna godišnje za doprinose. Na tisuću radnika treba pronaći dodatnih više od 1,9 milijuna kuna. Poduzeće poput HEP-a koji zapošljavanja više od 13,5 tisuća radnika treba osigurati dodatnih više od 25,7 milijuna kuna, a najvećem privatnom poslodavcu u zemlji Agrokoru promjena stope doprinosa znači povećanje izdataka za plaće od 40-tak milijuna kuna. Nije to malo novca, bez obzira radilo se o malom poslodavcu s najviše dvadesetak zaposlenih ili velikom poduzeću s desetak i više tisuća radnika. Takve troškove valja planirati unaprijed.